Prema posljednjim anketama lijevi blok prevođen Socijanim demokratima premijera Stefana Lofvena ima blagu prednost pred protivničkom četverostranačkom oporbenom koalicijom poznatom kao Savez.
Formiranje vlade neće teći glatko s obzirom na to nijedan blok neće osvojiti većinu u parlamentu.
Lijevi blok koji se sastoji od socijaldemokrata, Zelene stranke i Lijeve stranke ostvarit će oko 41 posto glasova dok će njihova glavna opozicija, blok desnog centra koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana osvojiti oko 37,7 posto glasova. Taj blok na mjestu premijera vidi konzervativnog vođu Ulfa Kristerssona.
Švedski demokrati koji su 2014. osvojili 13 posto glasova a sad bi trebali povećati taj postotak na 17 do 25, ovisno o anketama.
Ultradesne stranke postigle su spektakularne rezultate širom Europe na izborima proteklih godina nakon izbjegličke krize u kojoj je 2015. u Švedsku ušlo 163.000 migranata.
Lofven je svoju stranku u kampanji predstavljao kao zaštitnika švedskog sustava socijalne skrbi i isticao kako je za vrijeme njegova mandata zaposleno najviše ljudi u povijesti. Unatoč tomu, predviđa se kako će Socijaldemokratska stranka, s oko 25 posto glasova, ostvariti svoj najlošiji rezultat u zadnjih sto godina.
Pad popularnosti dio je trenda u kojemu su socijaldemokrati iz svih nordijskih zemalja izgubili svoju tradicionalnu glasačku bazu zbog promjena u klasnoj strukturi i tržištu rada.
Druge su teme bile u centru medijske pozornosti tijekom kampanje, ponajprije imigracije i integracija useljenika, kao i pozadine napada bandi i paljenja automobila u većinski imigrantskim naseljima gradova kao što su Goeteborg i Malmo.
Lofvenova vlada je krajem 2015. postrožila imigracijske zakone nakon velikog priljeva migranata u zemlju. Švedska je tada uz Njemačku i Austriju bila glavna europska destinacija za migrante iz zemalja pogođenih ratom, poput Sirije, Iraka ili Afganistana.
Uz parlament glasači će odabrati i članove 20 pokrajinskih i 290 općinskih vijeća.
Dnevnik.ba