Ishod drugog kruga predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji krajnje je neizvjestan zbog, kako se i pretpostavljalo, slaba odaziva birača te je pitanje hoće li proći cenzus od 40% glasača kako bi izbori bili valjani.
Drugi krug predsjedničkih izbora lijevoj bi koaliciji, koja je na vlasti, čiji se kandidat natječe s predstavnicom nacionalističke desnice, mogao donijeti težak politički problem.
Politički protivnici, 56-godišnji Stevo Pendarovski, kandidat SDSM-a, i 63-godišnja Gordana Siljanovska-Davkova, kandidatkinja nacionalističke desnice, gotovo su izjednačeni nakon prvog kruga održanog prošlog mjeseca.
Mala razlika u broju glasova, Pendarovski 42,85 % i Siljanovska-Davkova 42,24 %, govori o velikoj i dubokoj podjeli društva na prozapadnjake i nacionaliste. Iako Pendarovski računa na glasove kandidata etničkih Albanaca, Blerima Reke uime albanske stranke Alijansa za Albance, koji je u prvom krugu osvojio 11% glasova te pozvao Albance da glasaju za “prozapadnjački program”, što Pendarovski smatra da je poziv na njegovu podršku. Isto to učinila je i vladajuća albanska stranka DUI, koja je na mitingu u Skoplju pozvala svoje članove i simpatizere da daju podršku Pendarovskom, zajedničkom kandidatu koalicije okupljene oko vladajućih stranka.
Makedonski novinar i politički analitičar, Aleksandar Srbinovski kazao je za Večernji list kako je situacija izuzetno složena i za slabu izlaznost postoje dva faktora.
Prvi je taj što je predsjednik VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski ujutro na Twitteru napisao kako u slučaju ako ne pobjedi njihova kandidatkinja, Gordana Siljanovska – Davkova, izbori su zasigurno namješteni. Na indirektan način on je time pozvao svoje pristaše na bojkot izbora.
Srbinovski smatra kako bi slab odaziv etničkih Albanaca mogao utjecati na cenzus od 40% jer albanske manjine čine od 20 do 25% od 2,1 milijuna stanovnika.
Njihova izlaznost, bez obzira na bojkot VMRO-DPMNE, prešla bi potreban cenzus. Međutim, prema mišljenju Srbinovskog, jaz unutar same albanske elite prouzročio je slabu izlaznost. Makedonski premijer Zoran Zaev je optimističan i ne vjeruje da u drugom krugu neće biti ispunjen izlazni cenzus jer bi se u tom slučaju, prema Ustavu, morao ponoviti cijeli izborni postupak.
“Ako nema cenzusa od 40%, opcije su ponovno organiziranje izbora ili promjena Ustava za izbor predsjednika države u Sobranju. Nismo donijeli odluku, niti razmišljamo u tom smjeru jer vjerujemo da će građani izabrati predsjednika države”, siguran je premijer Zoran Zaev. Pravo glasa ima 1,808.131 birača, koji će glasati na jednom od 3.480 glasačkih mjesta u 80 makedonskih općina.
Ovo su šesti predsjednički izbori od stjecanja samostalnosti Makedonije 1991. godine i prvi poslije promjene ustavnog imena u Republika Sjeverna Makedonija. Sjeverna Makedonija je zbog teške političke krize organizirala desetak izbora u posljednjem desetljeću, što nije pridonijelo povjerenju birača u političare.
Nakon povijesnog dogovora o promjeni imena zemlje Atena je prestala blokirati napore Skoplja za članstvo u EU i NATO-u, ali on je i dalje razlog podjele i jedna od glavnih tema debata između predsjedničkih kandidata.
Pendarovski mu je sklon, a Siljanovska-Davkova nije. Stevo Pendarovski je obećao da će njegova pobjeda omogućiti “razvoj zemlje i, za neko vrijeme, euroatlantske integracije”, nakon dogovora s Grčkom o kojemu je pregovarala njegova politička opcija i koji je na snazi od početka godine.
S druge strane, Gordana Siljanovska-Davkova i dalje govori o Makedoniji, i smatra kako je promjena imena Makedonije neustavna te da u slučaju da postane predsjednica nikada neće potpisati ni jedan dokument na kojem piše Sjeverna Makedonija, prenosi Večernji.hr.
Dnevnik.ba