Ilustracija
Izaslanik EU: "Nažalost, komponente ruskog oružja uglavnom dolaze iz zapadnih zemalja"
Zapadne sankcije imaju značajan utjecaj na rusko gospodarstvo, izjavio je posebni izaslanik EU-a za sankcije uoči četvrte godišnjice potpune invazije Moskve na Ukrajinu. David O’Sullivan, iskusni irski dužnosnik, rekao je da sankcije "nisu čarobni štapić" i da će se uvijek suočavati sa zaobilaženjem, no ustraje u tome da je nakon četiri godine uvjeren u njihovu učinkovitost, piše The Guardian.
"Prilično sam optimističan. Mislim da su sankcije zaista imale značajan utjecaj na rusko gospodarstvo", rekao je O’Sullivan u rijetkom intervjuu. "Moguće je da ćemo tijekom 2026. godine doći do točke kada će cijela stvar postati neodrživa, jer je velik dio ruskog gospodarstva izobličen izgradnjom ratne ekonomije na štetu civilne. Mislim da prkošenje zakonima ekonomske gravitacije može trajati samo određeno vrijeme", dodao je.
O’Sullivan je dao izjavu nakon tjedana intenzivnih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu dok zemlja prolazi kroz iznimno hladnu zimu, s temperaturama koje su se u Kijevu ovog tjedna spustile na -20°C. Ukrajinski kolege, kaže, rekli su mu da je Rusija prošlog mjeseca uspjela lansirati dvostruko više dronova i projektila nego u siječnju 2025. godine.
"Nijedna zemlja izvan EU-a na svijetu nema nikakvu obvezu poštovati naše sankcije"
Međutim, ratni stroj Vladimira Putina ima svoju cijenu za šire gospodarstvo, za koje se smatra da je pod najvećim pritiskom od početka rata. Prihodi od nafte padaju, inflacija je oko 6%, a kamatne stope iznose 16%. O’Sullivan, koji ima više od četiri desetljeća iskustva u institucijama EU-a, imenovan je posebnim izaslanikom za sankcije u prosincu 2022. s mandatom da suzbija njihovo izbjegavanje i zaobilaženje.
EU je od početka invazije 2022. uvela 19 krugova sankcija bez presedana, ciljajući više od 2700 pojedinaca i subjekata te obustavljajući trgovinu u širokim gospodarskim sektorima, uključujući energetiku, zrakoplovstvo, IT, luksuznu robu, dijamante i zlato.
Izaslanik je rekao da je "vrlo oprezan u optuživanju zemalja" da se ne pridržavaju želja EU-a, ističući da "nijedna zemlja izvan EU na svijetu nema nikakvu obvezu poštovati naše sankcije". Unija pokušava uvjeriti druge zemlje da ne dopuštaju preprodaju europske robe Rusiji, posebno komponenti koje se mogu koristiti ili prenamijeniti u vojne svrhe.
"Odgovor Kine je uvijek isti"
O’Sullivan je rekao da je blok postigao određeni uspjeh u "sprječavanju izravnog ponovnog izvoza ključnih proizvoda za naoružanje" preko središnje Azije, Kavkaza, Turske, Srbije, UAE i, "u manjoj mjeri", Malezije. Dodao je da je većina zaobilaženja posljedica "gospodarskih subjekata koji su uočili ekonomsku priliku i zarađivali", a ne poteza koje su orkestrirale vlade.
Iznimka je, međutim, Kina sa svojim "prijateljstvom bez granica" s Moskvom. "Kina očito popunjava praznine i pruža podršku" Rusiji, iako ne u obliku izravnih isporuka vojne opreme, rekao je. Nekoliko čelnika EU-a izrazilo je tu zabrinutost Pekingu. "Odgovor je uvijek isti: Nema tu ničega. Ne znamo o čemu govorite. Ne vidimo nikakav problem", prenio je O'Sullivan.
O’Sullivan je naglasio da je EU poduzela uspješne mjere protiv ruske "flote u sjeni", starih tankera pod nejasnim vlasništvom koji prevoze rusku naftu na izvozna tržišta u Kini i Indiji. Od prosinca je gotovo 600 plovila stavljeno pod sankcije EU.
"Vjerujem da se Rusi muče s održavanjem protoka nafte"
"Bili smo vrlo uspješni u tome da natjeramo države pod čijim zastavama plove da povuku svoje zastave sa sankcioniranih plovila. Mislim da smo vrlo značajno zategnuli vijke tom specifičnom obliku zaobilaženja. Vjerujem da se Rusi muče s održavanjem protoka nafte", rekao je.
Prihodi ruskog saveznog proračuna od nafte i plina, žile kucavice gospodarstva, u siječnju su se prepolovili na najnižu razinu od srpnja 2020., prema podacima ministarstva financija u Moskvi. Ipak, SAD je kritizirao EU da ne ide dovoljno daleko.
Tijekom vikenda, američki ministar financija Scott Bessent optužio je EU da "financiraju rat protiv samih sebe" potpisivanjem trgovinskog sporazuma s Indijom bez uključivanja strožih sankcija na kupnju ruske nafte. Od početka invazije, Indija je bila prvi ili drugi najveći kupac ruske sirove nafte, koju nabavlja uz velik popust zbog zapadnih sankcija.
"Indija je izuzetno važna zemlja"
Nekoliko dana kasnije, SAD je objavio da će Indija prestati kupovati rusku naftu u zamjenu za smanjenje američkih carina na svoju robu. O’Sullivan je branio trgovinski sporazum EU-a i Indije, ukazujući na događaje koji su mu prethodili.
To su sankcije EU-a nametnute velikoj indijskoj rafineriji, zabrana uvoza rafiniranih proizvoda proizvedenih od ruske sirove nafte, uključujući i one iz Indije te odluka Adani Grupe, vlasnika 14 indijskih luka, da blokira pristup sankcioniranim tankerima.
"Indija je izuzetno važna zemlja i mislim da puno više dobivamo suradnjom s njom, čak i ako se ne slažemo uvijek sa svakim indijskim vanjskopolitičkim stavom", rekao je O’Sullivan. Njegov tim posebno je usredotočen na 300 proizvoda sa "zajedničkog popisa visokog prioriteta".
"Nažalost, komponente ruskog oružja uglavnom dolaze iz zapadnih zemalja"
To su ključni artikli koji se ne smatraju robom s dvojnom namjenom za koju je potrebna izvozna dozvola. Takvi proizvodi, uključujući memorijske kartice, optičke čitače i tiskane pločice koje proizvode europske tvrtke, pronađeni su u ruskim dronovima, projektilima i helikopterima.
O’Sullivan je rekao da među državama članicama EU-a postoji mnogo veća svijest o mogućnosti da se zapadna tehnologija prodaje stranim distributerima, koji je zatim isporučuju Rusiji. "Ne mislim da smo u potpunosti eliminirali problem, ali mislim da smo ga smanjili", rekao je.
"Ako odete u Kijev, u Institut za forenzička istraživanja, možete vidjeti, nakon što se oružje rastavi, odakle dolaze komponente. Nažalost, one uglavnom dolaze iz zapadnih zemalja, bilo da je riječ o SAD-u, EU, Švicarskoj ili Britaniji. To je sramotno za sve nas", poručio je.
Dnevnik.ba