Ovo su teme emisije “Iz prve ruke” koja se emitira u programu Televizije Herceg Bosne, a odgovore na ova pitanja dali su, dr. Gordan Radić, dekan mostarskog Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju i Martin Mikulić, predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Odgovarajući na pitanje kakvu su poruku čelnici Europske unije uputili zemljama zapadnog Balkana, Mikulić najvažnijim drži otvorenu europsku perspektivu, ali i primjećuje jedan zanimljiv i ironičan detalj.
-Glavna poruka, a pogotovo ako ćemo govoriti iz perspektive BiH je da je ta europska perspektiva ironična. Međutim, možemo biti malo ironični i reći da je ta poruka identična onoj sa Solunskog summita iz 2003. godine tako da ta otvorena europska perspektiva može značiti sve, a ne mora značiti ništa”, rekao je Mikulić dodavši da BiH u ovom trenutku i ne može tražiti ništa više od Unije.
Hrvatska dobro iskoristila predsjedanje Vijećem EU
Komentirajući ulogu Hrvatske u organizaciji summita Radić kaže da je predsjedanje Hrvatska iskoristila dobro te da premijer Plenković na diplomatskom polju radi dobre stvari za svoju zemlju, a u tome mu je svakako pomoglo i ovo predsjedanje Unijom, koje je nažalost, obilježeno pandemijom koronavirusa.
Mikulić kaže da je Hrvatska dobro iskoristila predsjedanje Vijećem Europske unije jer je, ako ništa drugo, Plenković određene teme sposoban staviti na dnevni red. To se ogleda u tome, kako kaže, što je Hrvatska svoje susjede stavila u fokus europskih institucija.
-Pogotovo sada, kada je Hrvatima nametnut član Predsjedništva i kada nemaju ministra vanjskih poslova, RH je zapravo ta koja može ispuniti prazan prostor i biti glas Hrvata iz BiH na međunarodnoj razini.
Negiranje županije protuustavno djelovanje
Komentirajući prijepore oko raspodjele novca od MMF-ova kredita Mikulić kaže da oni koji blokiraju da novac dođe do županija negiraju ustavno ustrojstvo BiH te da se radi o protuustavnom djelovanju.
-U ovom slučaju je razvidno da to rade politički predstavnici bošnjačkog naroda. S obzirom na to da kantoni tvore Federaciju BiH i da su nositelji političkog subjektiviteta kao takvi bi trebali dobiti te novce i sudjelovati u tim pregovorima kako bi mogli obavljati ono što im prema ustavima pripada, kazao je predsjednik HSPF-a.
Ne može se očekivati da BiH postane članica EU
Osvrćući se na samu Zagrebačku deklaraciju Radić kaže da se u njoj nigdje ne spominje proširenje, nego se radi o asistencijama, pomoći zapadnom Balkanu.
“Ne možemo očekivati da netko neuređenu zemlju, kakva je BiH, primi u okrilje EU. Ne poštuju se osnovna ljudska prava; jedan narod ne može birati svoje predstavnike, ne provode se presude Ustavnog suda koje se provode u drugim državama. Vrlo je teško očekivati da će na ovakav način doći do nekog ubrzanog procesa za BiH”, rekao je Radić.
Upitan je li Europska komisija postavila pretežak zadatak pred Bosni i Hercegovinu s prioriteta koje je prednju postavila Mikulić kaže da se može razgovarati jesu li zadaci preteški, ali da su u tome sadržane sve neophodne reforme kako bi BiH postala demokratska zemlja.
“Nalazimo se u političkoj, pravnoj, društvenoj i moralnoj krizi i u tom smislu dovoljno je zastrašujuć podatak da Parlamentarna skupština BiH, koja bi trebala predvoditi proces pristupanja u EU, nije donijela nijedan zakon, izuzev odluke o privremenom financiranju. Sa takvim uskim demokratskim kapacitetom građani BiH ne mogu očekivati nikakav napredak ka EU”, rekao je Mikulić.
Implementacija mišljenja EK ne znači građansku državu
Tri nacionalne politike u BiH na potpuno različit način tumače ono što je sadržaj Mišljenja Europske komisije. Svi to bezrezervno podržavaju, međutim kad se dođe do prioriteta onda hrvatska politika u BiH u tome vidi da se provedu presude Ustavnog suda, prije svega presude Ljubić i presude za Mostar, kako bi se osiguralo da Hrvati mogu izabrati svih 17 izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije i svog člana Predsjedništva. Bošnjačka politika, s druge strane, u tom Mišljenju vidi put transformacije BiH u građansku državu.
Referirajući se na sadržaj samog mišljenja profesor Radić kaže da je nužno podsjetiti da je dekonstituiranje Hrvata u BiH počelo nametanjem Barryjevih amandmana te da su sada neke stvari nejasne jednako kao i 1997. godine.
-Daytonski ustav je bio ustav za ono vrijeme, koji je zaustavio rat u BiH , ali današnji model koji bi se trebao primijeniti za zaštitu prava konstitutivnih naroda najbolje bi bilo napraviti po uzoru na belgijski ili švicarski model kako bi se zaštitila prava konstitutivnih naroda kroz preustroj ili formiranje drugih administrativnih jedinica”, kazao je dekan mostarskog Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju.
Upitan vodili li nas implementacija Mišljenja Europske komisije ka građanskoj državi, kao što to tvrde bošnjački političari, Mikulić kaže da je to promašena teza koja nije ni politološki ni pravno utemeljena.
-Daytonsko ustrojstvo je uspostavljeno na etničkoj, konsocijacijskoj demokraciji koje uistinu jeste po nekim elementima diskriminatorno. Međutim, kako je Venecijanska komisija u svom mišljenju iz 2005. godine detektirala, za to vrijeme takvo je ustrojstvo bilo potpunosti opravdano. Sada treba nastaviti razvoj, međutim to ne znači put čistoj građanskoj državi”, rekao je Mikulić i dodao:
“Postoji koncept liberalne konsocijacijske demokracije koji se primjenjuje u Belgiji i Švicarskoj kao i u drugim višenacionalnim državama. To da se radi o prelasku u neku bruxellesku fazu koja bi se zasnivala na načeli jedan birač jedan glas je apsolutno promašena teza”, kaže predsjednik HSPF-a.
Dnevnik.ba