Poruke
Deveto zasjedanje ovog će se puta održati u dvorani na Bijelom brijegu, a na njega je, kao što je potvrđeno, pozvano više od 600 izaslanika koji dolaze iz 12 stranaka, pri čemu je uvjet sudjelovanja da se osoba deklarira kao izabrani hrvatski politički predstavnik, što se potvrđuje popunjenom posebnom pristupnicom, piše Večernji.ba.
Sabor je izvještajni, a ne izborni, a sa zasjedanja će se, očekuje se, odaslati jasna poruka o potrebi poštivanja Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda koji mora konačno biti u poziciji konzumirati svoja Ustavom zajamčena prava.
Jedno od njih je i pravo na izbor legitimnih narodnih predstavnika u Ustavom određene institucije, kao što su Predsjedništvo BiH i domovi naroda. Rezolucija će biti dokument koji će u vremenu koje dolazi biti iznimno važna polazna osnova za jačanje hrvatske pregovaračke pozicije.
Kako je za Fenu kazao predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić, izaslanici HNS-a BiH trebali bi izglasati rezoluciju u kojoj će izraziti svoju opredijeljenost da se Bosna i Hercegovina gradi na temeljnim načelima Ustava iz Daytona kao država triju ravnopravnih i konstitutivnih naroda te europskim standardima, a potvrdit će i svoju privrženost i odanost zavičaju i domovini.
Inače, u kontekstu izbornoga zakonodavstva upravo se posljednjih nekoliko mjeseci vode iscrpni razgovori, pri čemu su nositelji aktivnosti legitimni predstavnici Hrvata i Bošnjaka, odnosno HDZ BiH i SDA, a cijeli proces vodi se pod medijacijom međunarodne zajednice.
Za očekivati je kako će u mjesecima koji slijede taj proces biti dodatno intenziviran kako bi se u ovoj godini pokušalo doći do dogovora, a rezolucija Hrvatskog narodnog sabora bit će dodatni poticaj i poruka kako hrvatski narod, okupljen oko svojih legitimnih političkih predstavnika, želi dobiti ista ona prava koja druga dva naroda imaju.
Politički značaj održavanja zasjedanja također će biti dodatno naglašen i zbog činjenice da je u procesu pregovora koji se odvija bitno da Hrvati imaju jedinstven pogled na rješavanje svog dugoročnog političkog položaja u državi.
U tom je kontekstu bitno ukazati i na lanjski sporazum koji su pod medijacijom međunarodne zajednice potpisali HDZ BiH i SDA. Sam sporazum sastojao se od dva dijela - prvi koji se odnosi na promjenu Izbornoga zakona za Grad Mostar realiziran je uspješno te je Mostar u prosincu konačno imao izbore.
Drugi dio, onaj koji treba konačno harmonizirati međunacionalne odnose, još uvijek nije realiziran.
Važnost sporazuma
Sporazum precizira kako će stranke počevši s izradom izmjena i dopuna Izbornoga zakona BiH kako bi se osigurali legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijelom teritoriju BiH.
Sabor će, očekuje se, dati dodatnu potporu hrvatskim pregovaračima u procesu realizacije sporazuma.
Dnevnik.ba