Dr Milan šolaja predstavio je svoj rad na temu “Utjecaj međunarodnog okruženja na institucionalizaciju političkog i pravnog subjektiviteta de facto država u BiH od 1992. – 95.” U kojemu je pojasnio ključne pojmove koji se odnose na BiH te ulogu medijskog predstavljanja rata u BiH.
Profesof Ivo Lučić sudionicima je govorio o stoljeću institucionaliziranja prava na zastupljenost kao temelja načela konstitutivnosti naroda u BiH. Pritom se prisjetio političke povijesti BiH te uloga i položaja koje su kroz minula vremena u njoj zauzimala tri naroda, odnosno tri vjeroispovijesti.
Danas je BiH uvedena u političko i institucionalno nasilje koje se pravda borbom protiv nacionalizma te borbom za građansku državu, ustav i prava tri konstitutivnih naroda su pregaženi sa obrazloženjem kako se time gradi funkcionalna država, istaknuo je profesor Lučić.
Ipak, jedino je Ustav ono što povezuje i Srbe i Bošnjake i Hrvate unatoč različitim pogledima na prošlost, sadašnjost i budućnost. Ustav ih drži na okupu, i to je ono što je zajedničko i građansko – naveo je Lučić zaključivši kako nema države iznad Ustava, a ona država koja misli da može biti iznad njega ne može opstati.
Akademik Davorin Rudolf u svom je panelu razmatrao Novi svjetski poredak i Bosnu i Hercegovinu. Zaključio je kako živimo u vremenu u kojemu se kreira novi svjetski poredak 21. stoljeća koji u vremenima stalnih nesigurnosti i prijetnji ima zadatak osigurati mir i sigurnost.
Akademik Rudolf dotaknuo se i Daytonskog sporazuma koji je s vremenom toliko izmijenjen da se može reći da kao takav više i nije na snazi.
U Daytonu je, naglasio je, dogovorena Federacija BiH sa tri ravnopravna, konstitutivna naroda. Danas se u BiH sučeljavaju tri koncepcije, izvorni daytonski model i koncepcija građanske države s izbornim načelom “jedan građanin, jedan glas”.
Koncepcija građanske države isto je nesumnjivo demokratska tekovina, no moguća je jedino u jednonacionalnim državama naglasio je akademik.
U višenacionalnim državama kao što je BiH, primjena tog načela je nemoguća jer favorizira najmnogoljudniju naciju, naglasio je profesor Rudolf koji je svoj panel zaključio znakovito:
“Vaša je obveza, Hrvata u BiH, sudjelovati u donošenju odluka važnih za BiH. Ovo je vaša država, ovdje su potekli vaši preci, ne dajte vašu državu! – Ključne odluke za nju ne mogu se donositi ni u Zagrebi ni Beogradu niti u jednoj svjetskoj metropoli, no u ovom povijesnom trenutku, najvažnije odluke o statusu Hrvata u BiH i međunarodnom položaju Bosne i Hercegovine mogu se ostvariti samo u zajedništvu i uz snažnu podršku službene Republike Hrvatske”, zaključio je Akademik Rudolf.
Zadnje obraćanje prvog od tri predviđena panela neumskog skupa pripalo je docentu, doktoru znanosti Draženu Barbariću koji je izložio predavanje na temu potrage za preklapajućim konsenzusom za prevladavanje folklorne paradigme nacionalnih identiteta konceptom “grupno-diferenciranih prava”.
Kao primjer uspješno implementiranih “grupno-diferenciranih prava”, dr.Barbarić je naveo primjer Kanade odnosno Quebeeca koji bi kao model suživota, priznavanja pluraliteta društva, preveniranja sukoba mogao poslužiti Bosni i Hercegovini.
“Nama treba njihov pristup, raznolik pristup raznolikosti, da se uvaže naši nacionalni identiteti kao politički a ne kulturni faktor jer mi nismo izlošci u muzeju”, naglasio je Barbarić
Dnevnik.ba