- Prihvaćam da je Crkva očito bila dio te kulture u kojoj su ljudi često bili stigmatizirani, osuđivani i odbačeni, rekao je nadbiskup Eamon Martin nakon što je objavljeno izvješće o tisućama mrtve novorođenčadi u domovima za neudane žene i njihovu djecu od 1920-ih do 1990-ih.
- Zbog toga i zbog dugotrajne boli i nastalih emocionalnih rana, bezrezervno se ispričavam preživjelima i svima koji su osobno pogođeni razotkrivenom stvarnošću, rekao je Martin.
Izvještaj koji je obuhvatio 18 "Domova za majke i djecu", gdje su mlade trudnice desetljećima bile izolirane od društva, zadnji je u nizu vladinih dokumenata koji razotkrivaju neka od najmračnijih djela Katoličke Crkve. Rodbina žrtava tvrdi da su bebe zlostavljane jer su ih rodile neudane žene koje su, kao i njihova djeca, bile mrlja imidžu Irske, zemlje pobožnog katoličkog stanovništva.
Vladini podaci pokazuju da je stopa smrtnosti djece u domovima u kojima su deseci tisuća žena, uključujući i one silovane, bile poslane na porod, iznosila pet puta više od stope smrtnosti djece rođene u obiteljima s vjenčanim roditeljima. U izvješću se navodi da se "užasavajuća stopa smrtnosti" povezuje s nehumanim životnim uvjetima.
Premijer Micheal Martin službeno će se ispričati te će pružiti financijsku podršku i predložiti zakone koji nalažu iskopavanja, ekshumaciju i, gdje je to moguće, identifikaciju posmrtnih ostataka, priopćila je vlada.
Istraga je pokrenuta prije šest godina nakon što je dokaze o masovnom groblju u Tuamu otkrila lokalna povjesničarka Catherine Corless koju su progonila sjećanja iz djetinjstva na mršavu djecu iz doma. Posmrtni ostaci više od 800 djece (od novorođenčadi do trogodišnjaka) pokopani su između 1925. i 1961. godine u samo jednom od Domova za majke i djecu, zabilježeno je u izvješću iz 2017..
Ukupno je umrlo oko 9000 djece, a stopa smrtnosti iznosila je 15 posto, potvrđeno je u izvješću u utorak. Ugled Katoličke Crkve u Irskoj narušen je nizom skandala kao što su pedofilija, zlostavljanja u sirotištima i prisilna posvajanja, a papa Franjo molio je za oprost 2018., tijekom svog prvog posjeta toj državi.
Dnevnik.ba