U snježnoj vremenskoj nepogodi koja je pogodila središnju Europu, u Njemačkoj i Austriji do zaključenja ovog teksta poginulo je najmanje 12 ljudi, mahom u lavinama. Pojavnost ovog prirodnog fenomena u posljednjih je nekoliko dana doista velika, prenosi Večernji.hr
Po definiciji, lavina je obrušavanje velikih snježnih masa niz strme, gole planinske padine. Pojavljuje se zbog gubitka stabilnosti snježnoga nanosa, a ovisi o nagibu padine, vrsti snježnih slojeva i prianjanju snježne mase uz tlo, najčešće nakon obilnih snježnih oborina, naglih zatopljenja i dr. Već prema obliku lavine, masi i vrsti snijega, brzini kojom ona napreduje (i do 70 metara u sekundi), ovisi i njezina razorna moć, tako da može razviti pritisak od 500 kN/m² (približno odgovara sili kojom masa snijega od 50 tona pritišće na podlogu od 1 m²).
U rukama sudbine
Zbog toga lavina predstavlja opasnost za izletnike, skijaše, ali i za životinje, a u naseljenim planinskim krajevima često nanosi veliku štetu naseljima i prometnicama, često i uz ljudske žrtve.
Mogu li se lavine predvidjeti?
– Kada se krećete planinama, posebno zimi, okruženi ste opasnostima. One su uglavnom predvidive te ćete ih, uz dovoljno znanja i vještine, moći uspješno izbjeći, bilo da ste planinar, skijaš ili alpinist. No od svih opasnosti lavine su pojava koja se najteže predviđa jer njezino pokretanje ovisi o velikom broju čimbenika: količini napadalog snijega, nagibu i vrsti terena, kretanju temperature i vlage, o snazi i smjeru vjetra u proteklom periodu. Određene kombinacije uvjeta dovest će do toga da će se veće količine snijega, same od sebe ili pod opterećenjem pješaka ili skijaša, odvojiti od podloge i, krećući se niz padinu, pretvoriti u lavinu. Postoji i više tipova lavina ovisno o strukturi snijega i načina pokretanja, tako da razlikujemo lavine od velikih količina laganog i suhog snijega, proljetne lavine omekšalog vlažnog i otežalog snijega, lavine nastale klizanjem “snježnih ploha” i lavine nastale kretanjem ledenjaka – kaže naš poznati alpinist Rene Lisac, inače i ugledni zagrebački arhitekt, potvrđujući kako je riječ o vrlo opasnoj pojavi protiv koje je realno malo šansi.
– Upravo zbog svoje velike nepredvidivosti, lavine diljem svijeta godišnje odnesu više od 150 života – kaže Rene Lisac.
Što učiniti ako vas zahvati lavina?
– Tada za sebe više ne možete učiniti gotovo ništa, i u rukama ste sudbine i eventualno drugih ljudi koji vas mogu naknadno izvući. Ako zatrpanog ne iskopaju u roku od 15 minuta, šanse za preživljavanje su vrlo male. Osnovno pravilo je ne naći se na opasnom lavinskom području i ključni koraci da se ne nastrada u lavini rade se u toplini doma prateći vremenske prognoze i izvještaje o lavini. Kada se alpinisti, turni skijaši ili “freerideri” ipak zimi kreću po potencijalno opasnom terenu, ključno je posjedovanje i vješto baratanje lavinskom opremom, lokalno testiranje i prepoznavanje nestabilnosti snježnog pokrivača te vještina izbjegavanja opasnih padina; znanja i vještine koje je potrebno prethodno usvojiti i za to postoje škole i tečajevi – kaže Lisac.
Ekstremne okolnosti
– No ako se ne krećete brdima i ne skijate izvan uređenih staza nakon velikih padalina ili jakih zatopljenja, minimalne su mogućnosti da se nađete u takvoj situaciji. Iznimka su ekstremne klimatske okolnosti koje su tijekom povijesti znale dovesti do toga da lavine ugroze naseljena područja i odnesu živote – govori naš poznati naš alpinist koji je imao susret s lavinom koji je, nažalost, bio koban za njegova kolegu.
– Osobno se kao alpinist učestalo krećem brdima zimi već desetak godina i imao sam samo jedan susret s lavinom, nastalom odlamanjem ledenjaka u Kirgistanu 2014. To je najteže predvidiv oblik lavine jer ledenjak ima svoj tempo kretanja, gotovo potpuno neovisan o vremenskim uvjetima koje možemo pratiti. Tada nas je lavina potpuno zatrpala, partner Krešimir Milas je poginuo, dok sam se ja nekim čudom uspio sam izvući... no to je jedna sasvim druga priča – završava Rene Lisac.
Dnevnik.ba