Naime, Mirza Hajrić, veleposlanik BiH u Australiji, iskoristio je boravak u Sarajevu da posjeti Muzej "Alija Izetbegović".
Tom prilikom, direktorica Muzeja, Nađa Berberović-Dizdarević, upoznala je veleposlanika sa aktualnim projektima i aktivnostima Muzeja, te mu uručila zbirku izabranih djela Alije Izetbegovića, piše ATV.
- Čast mi je bila posjetiti muzej nazvan po rahm. predsjedniku, mom dugogodišnjem šefu za kojeg sam emotivno vezan. Osjećam moralnu obvezu da se stavim na raspolaganje u planiranim aktivnostima. Direktorici Nađi sa suradnicima čestitam na kvalitetno urađenim projektima i želim dalji uspjeh - napisao je Mirza Hajrić na društvenim mrežama.
Poslije ovakvih objava postavlja se pitanje kako veleposlanik Hajrić zastupa interese građana BiH u Australiji, da li slijedi, kako kaže stavove svog dugogodišnjeg šefa Alije Izetbegovića, čiju je "Islamsku deklaraciju" dobio na poklon od direktorice Nađe Berberović-Dizdarević ili svih građana BiH koji žive u Australiji, navodi ATV.
Mirza Hajrić, ambasador Bosne i Hercegovine u Australiji, danas je posjetio JU Muzej "Alija Izetbegović". Ovom prilikom,...
Objavljuje Muzej Alija Izetbegovic u Utorak, 19. siječnja 2021.
O Deklaraciji
Islamska deklaracija iz 1970. je političko-vjerski program kojega je kasniji predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović objavio 1970. godine.
Kao knjižica, Islamska deklaracija je raspačavana u Jugoslaviji ilegalno, a 1983. godine je korištena na suđenju Aliji Izetbegoviću i njegovim suradnicima kao dokaz antidržavne djelatnosti: sam Izetbegović je bio osuđen na 14 godina zatvora.
Deklaracija je usmjerena prema svim muslimanima u svijetu - gorljivo se zalažući da oni trebaju ustrojiti svoje države onako kako nalaže Islam, a ne prema modelima nastalima u Europi. U tome da trebaju pribjeći revolucijama, jer puki dolazak neke islamističke stranke na vlast ne može uspostaviti društvo usklađeno sa zahtjevima Islama.
Izetbegović u Islamskoj deklaraciji piše:
“Islamski preporod ne može započeti bez vjerske, ali se ne može uspješno nastaviti i dovršiti bez političke revolucije...
Kod ovih razmatranja uvijek će se makar na čas, pojaviti dilema da bi kraći put do islamskog poretka vodio preko osvajanja vlasti, koja bi zatim stvorila odgovarajuće ustanove i sprovela sistematsko vjersko, moralno i kulturno odgajanje naroda, kao preduvjet za izgradnju islamskog društva. Ova dilema je samo iskušenje. Povjest ne poznaje nijedan istinski prevrat koji je došao od vlasti...
Islamski poredak može se ostvariti samo u zemljama u kojima Muslimani predstavljaju većinu stanovništva. Bez ove većine, islamski poredak se svodi samo na vlast (jer nedostaje drugi elemenat – islamsko društvo) i može se pretvoriti u nasilje.
Nemuslimanske manjine u sastavu islamske države, uz uvjet lojalnosti, uživaju vjerske slobode i svu zaštitu...
Islamski pokret treba i može prići preuzimanju vlasti čim je moralno i brojno toliko snažan da može ne samo srušiti postojeću neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast.“
Dnevnik.ba