Dugogodišnji pozivi uglavnom šiitskih frakcija, od kojih su brojne bliske Iranu, za odlazak koalicije pod američkim vodstvom dobili su na snazi nakon niza američkih napada na militantne grupe povezane s Iranom, koje su također dio službenih snaga sigurnosti Iraka.
Ti udari, koji su uslijedili kao odgovor na desetke napada bespilotnim letjelicama i projektilima na američke snage otkako je Izrael pokrenuo kampanju u Gazi, izazvali su bojazan da bi Irak ponovo mogao postati poprište regionalnih sukoba.
- Postoji potreba da se reorganizira ovaj odnos tako da ne bude meta ili opravdanje za bilo koju stranu, unutarnju ili vanjsku, da narušava stabilnost u Iraku i regiji - kazao je Sudani Reutersu u intervjuu u Bagdadu.
Sudani je kazao da o odlasku tih vojnih snaga treba pregovarati u okviru "procesa razumijevanja i dijaloga".
- To (kraj rata u Gazi) jedino je rješenje. U suprotnom ćemo vidjeti novo širenje sukoba u osjetljivoj regiji za svijet koji u njoj drži veliki dio svojih energetskih zaliha - kazao je Sudani.
Američko povlačenje vjerojatno bi povećalo zabrinutost Washingtona zbog utjecaja njegovog najvećeg neprijatelja Irana na iračku vladajuću elitu. Šiitske grupe koje podržava Iran ojačale su u Iraku nakon invazije iz 2003. godine pod američkim vodstvom.
Pentagon je u ponedjeljak priopćio kako ne planira povlačenje američkih trupa koje se nalaze u Iraku na poziv njegove vlade.
Snage pod američkim vodstvom izvršile su invaziju na Irak i svrgnule bivšeg čelnika Saddama Husseina 2003. godine, povukle su se 2011., ali su se potom vratile 2014. da se bore protiv Islamske države u okviru međunarodne koalicije. SAD trenutno ima oko 2.500 vojnika u Iraku.
S obzirom na to da je tzv. Islamska država teritorijalno poražena 2017. i da je otada nestala, Sudani je rekao da je razlog postojanja koalicije odavno prestao.
Dnevnik.ba