Na konstataciju novinara da su četiri izaslanstva u Vijeću sigurnosti spomenule upotrebu bonskih ovlasti, uslijedilo je pitanje jeli to neka vrsta opredjeljenja da se ponovo vrati tim ovlastima ili je u pitanju neki novi trend.
- To je i jedno i drugo. Malo je to i frustracija međunarodne zajednice što stvari idu tako sporo i što ima tako malo domaćih rješenja. Neki zbog toga i razmišljaju da bi se možda trebalo vratiti bonskim ovlastima, ali kao posljednjoj mogućnosti - kaže Inzko.
Prva mogućnost, naglašava, uvijek mora biti domaće rješenje i tek kada ono ne uspije, treba primijeniti bonska ovlaštenja.
- Mislim da su neke stvari otišle predaleko. Recimo, izbori u Mostaru ili status Srba u Mostaru koji tamo službeno ne postoje. Isto tako, slučaj "Sejdić-Finci" traje deset godina. To je prosto predugo. Čak i ako nismo u pravu, ljudi odlaze iz BiH pošto oni više nemaju vremena da čekaju - navodi Inzko.
S obzirom na to da je bio u Washingtonu, novinar DW-a upitao ga je ima li podršku Amerikanaca da bude malo oštriji.
- Amerikanci na svojoj agendi imaju 400 konflikata po cijelom svijetu, od Venezuele do Sjeverne Koreje. Što se tiče Balkana, osjetio sam da postoji redoslijed da se do kraja napravi posao. Da se završi posao u Makedoniji, ali i da se završi posao između Srbije i Kosova. Onda bi na red došla BiH - odgovorio je Inzko, dodavši kako želi da to potraje što kraće.
Uslijedila je i konstatacija novinara kako je njemački veleposlanik u Vijeću sigurnosti rekao da nema ništa protiv toga da Inzko bude na čelu Ureda visokog predstavnika u narednih desetak godina, odnosno da ima onoliki mandat koliki je imao Matthew Nimetz, koji je također bio nekako mekan, ali je na kraju odradio posao.
- Da. On je tamo bio više od 20 godina. Nimetz je radio na imenu Makedonija koja se ranije zvala Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, a sada se zove Sjeverna Makedonija. Znači, on je uspješno završio svoju misiju. To je i moja želja - zaključio je Inzko, piše DW.
Dnevnik.ba