Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH za N1 je istakao da građani Bosne i Hercegovine u listopadu na izborima u svojim rukama imaju bonske ovlasti - koje mogu pretvoriti u dobar rezultat.
Na pitanje je li zabrinut zbog situacije u BiH - Inzko je kazao:
"Građani treba da budu zabrinuti. Mogu oni da zabrinutost iskažu u listopadu. Imaju bonska ovlasti, olovke u svojim rukama - mogu to pretvoriti u dobar rezultat", kazao je.
Komentarao je i održanu sjednicu PIC-a, kazavši da mu je drago što je Komunike usuglašen do 12:00 sati, vrlo brzo - sa jednom fus notom, kojeg je stavila Rusija zbog naoružanja MUP-a Republike Srpske.
Tu su se dotakli i ključnih pitanja - poput izbornog zakona, naoružanja i slično. Rokova za bh. političare još nema, političari ne ispunjavaju svoje u danom periodu, a Inzko je kazao da to građani BiH mogu promijeniti. U listopadu.
"Ako nešto nije ispunjeno, životna pitanja građana, građani to mogu riješiti početkom listopada. Neki su otišli iz zemlje. Nešto se dešavalo, upitnik je predan, usvojena je transportna strategija, vojna strategija, strategija za energetiku...", rekao je.
"Ovaj put jezik je jasniji. Skratili smo Komunike u kontekstu, ali napisali smo na kojim područjima treba nešto da se učini. Prvih 11 godina visoki predstavnik bio je prisutan u BiH robusno, onda je međunarodna zajednica mijenjala politiku. Filozofija međunarodne zajednice je da više treba domaći da preuzimaju odgovornost", poručio je Inzko.
"Mi smo razočarani da se odgovornost ne preuzima u punoj mjeri", kazao je Inzko poručivši da ne treba zanemarivati sve ono što je učinjeno u proteklom periodu.
Zašto se ne daje rok političarima?
"Dobra je ideja da uspostavimo rokove, rokovi postoje kod Ustavnog suda - prije 10 godina su rekli da moraju Srbi biti jednakopravni u HNK, a ništa nije učinjeno. Rok je bio šest mjeseci. Ministarstvo pravde ništa nije učinilo, u Parlamentu se nije desilo ništa", kazao je Inzko.
Nema sankcija?
"Slažem se s vama, ako nikakvih posljedica nema, onda se ništa neće desiti. Onda će se obezvrijediti značaj Ustavnog suda. Kakav je smisao da se donose odluke - a ne provode se. Ne u šest mjeseci, nego u 10 godina", rekao je Inzko.
Inzko je kazao da Republika Srpska usvaja više zakona, Vlada ima više sastanaka.
"Navodno je tamo lakše. Kod dugih cijevi sve je u računaru, točno je sve. A u FBiH nije. Tamo je u računaru svako oružje, za svaku dugu cijev", rekao je.
Istakao je da je tempo loš u usvajanju zakona i nema osjećaja da se ubrza dok ljudi odlaze iz BiH.
Što se oružja u RS tiče, Rusija je stavila fus notu u Komunike - nije se složila sa zaključkom
"Apsolutno me zabrinjava to. RS je kupila oružje na transparentan i legalan način. Pitali su sve institucije, bili su korektni, dobili su dozvole. Drugo je pitanje da li toliko oružja policija treba", kazao je Inzko.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske ranije je kazao da će svaki policajac u RS imati dugu cijev - što je 6.000 dugih cijevi. Kazao je da želi modernizirati MUP RS.
"To je uredu, modernizacija je uredu. Što u tolikom broju. IPTF je rekao na 10 policajaca jedna duga cijev, što je onda 600. U Austriji je pet policajaca jedna duga cijev. To je EU standard. Pitam se zbog čega - neki kažu da je zbog terorizma. Ako pogledamo gdje su bili ataci, Zvornik, Rajlovac, Američko veleposlanstvo, Bugojno - to je za 5-6 godina, 5 ataka. Treba li 6.000 dugih cijevi - mislim da ne treba. Zamislite da 12.000 policajaca u FBiH dobije duge cijevi. Policiji trebaju pištolji, onda bi bilo 18.000 dugih cijevi u BiH. Ovoj državi treba manje, a ne više dugih cijevi", rekao je.
Komentirao je Inzko i izmjene Izbornog zakona, odnosno nemogućnost da se dođe do njih. Govorio je o privremenom rješenju.
"Privremeno rješenje, koliko sam shvatio da se formira Dom naroda FBiH na principu tog rješenja, kada bi bio formiran - onda bi političari imali četiri godine vremena da u miru rade na novom rješenju koje bi trajalo 10-20 godina".
Rečeno je da je i Dejton privremeno rješenje - ali ono još traje?
"Nema drugog Ustava. On je isti. Mi u Austriji volimo da se šalimo da su privremena rješenja najtrajnija".
Što ako se političari ne dogovore - postoji li mogućnost za bonskim ovlastima?
"Spreman sam to učiniti. Ali neću. Prvi plan je dobro domaće rješenje. Trajno rješenje. Drugo, imamo nekoliko nedjelja, mjeseci da dođe do dobrog rješenja. Proces je u tijeku. Bit će više sastanaka, sada nema raspoloženja u međunarodnoj zajednici da se koriste bonska ovlasti. Spreman sam, ali nema raspoloženja. Hoće li se promijeniti u prosincu - spremnost postoji, bonska ovlasti postoje", poručio je Inzko.
On je kazao da odluka u slučaju Ljubić treba poštovati i da svaka županija treba imati svoje predstavnike iz svih konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Rekao je da treba pri tome poštivati i Washingtonski i Dejtonski sporazum, te da Aneks 7 o povratku je predat u nadležnost UNHCR-a.
"Ako formalno Aneks 7 nije završen - onda treba koristiti popis iz 1991. godine", rekao je.
Komentirao je Inzko i zakon o kaznenom postupku, kazavši da su dva prijedloga u opticaju, onaj Halida Genjca i SDA i onaj Kluba Hrvata - više odgovara onaj od Halida Genjca. Objasnio je i zašto.
"Nama je svejedno je li Genjac ili neko drugi. Njegov tekst omogućava sudu da radi svoj posao. Drugi tekst je ograničavao mogućnost rada suda. Znate šta se dešava u zemljama gdje ima kriminala, korupcije, mafije... Moraju se imati zakonske mogućnost da prate kriminalce", rekao je.
"Prijedlog Genjca je bliži EU standardima. Ako bi HDZ predložio takav prijedlog - mi bi bili i za njega. Tako smo odlučili koji je bolji. Oni (HDZ) kažu da su pitali eksperte kada su pisali draft, i kazali su da su iznenađeni što smo podržali ovaj drugi. Mogao je da pita veliki broj veleposlanstava koje su bile tu. EU je dala svoje mišljenje dva puta, ne treba biti iznenađen. HDZ i SNSD su glasali protiv", poručio je Inzko.
Dnevnik.ba