U intervjuu za sarajevski portal Klix.ba Inzko je kazao međunarodna zajednica čvrsto podupire teritorijalni integritet i suverenitet BiH pa bi se njeni političari trebali fokusirati na to kako tu zemlju učiniti boljim mjestom za život umjesto što nameću blokade ili prijete otcjepljenjem entiteta što to zagovara član Predsjedništva BiH Dodik.
HDZ-u BiH je predbacio kako pokušava napraviti presedan i uvesti županije u raspodjelu kredita od 330 milijuna eura koje je Međunarodni monetarni fond odobrio BiH kao pomoć za borbu protiv epidemije koronavoruisa, a smeta mu i činjenicu da najveća hrvatska stranka u BiH uvjetuje uspostavu nove vlade Federacije BiH izmjenama Izbornog zakona te odbija sudjelovati u ad hoc radnoj skupini koju predvodi drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić koja bi trebala izraditi plan reformi nužnih za približavanje BiH statusu kandidata za članstvo u EU.
"Bojim se da iza toga stoji krupnija strategija: dokazati da je Federacija disfunkcionalna te stoga nametnuti novu administrativnu konfiguraciju u FBiH, a potom i BiH", kazao je Inzko.
Njegova je ocjena kako HDZ-ovo inzistiranje na važnijem mjestu za županije i njihovoj vidljivosti u konačnici sprječava napore da se postigne toliko potreban napredak u integraciji u EU.
"Predložene (HDZ-ove) izmjene Izbornog zakona koje su zasnovane na etno-teritorijalnom preustroju u sprezi s politikom da novo uređenje Mostara bude dio tog paketa služi otvaranju vrata za legitimiranje kasnijih ustavnih promjena čiji je cilj stvaranje takozvane ‘federalne jedinice sa većinskim hrvatskim konstitutivnim narodom‘, odnosno takozvanog ‘trećeg entiteta‘", kazao je Inzko.
"Nadam se da će političke stranke shvatiti jednu od lekcija ove pandemije. Uspjeh je moguć, ali samo ako rade zajedno. Sva se pitanja mogu riješiti političkim dijalogom unutar ustavnog okvira, a takav dijalog je nešto što u ovoj zemlji kronično nedostaje", kazao je Inzko.
Inzko je ocijenio kako nakon jenjavanja epidemije sada postoji realna opasnost da će se Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) vratiti ranije najavljenom blokiranju tijela državne vlasti što je taktika za kojom su posegnuli kako bi ishodili promjene zakona o Ustavnom sudu odnosno kako bi iz njega isključili strane suce.
SNSD je za takvu ideju dobio potporu HDZ BiH pa su te dvije stranke uputile zajednički prijedlog zakona o Ustanom sudu kojega bi trebao razmatrati državni parlament.
Inzko međutim ističe kako ta ideja nema potporu međunarodne zajednice tim prije što su u pozadini ideje o isključivanju inozemnih sudaca iz Ustavnog suda problematični politički koncepti.
"Ukoliko bi strani suci napustili Ustavni sud BiH, neke političke stranke, koje imaju za cilj paralizirati državne strukture ili ukinuti postojeće uređenje u BiH, mogle bi odlučiti paralizirati sud ili čak pokušati steći de facto političku kontrolu nad sudom. Prema Ustavu BiH, Ustavni sud je vrhovna domaća institucija koja ima jurisdikciju sprječavati separatističke planove ili planove o formiranju trećeg entiteta. Tijela vlasti RS-a posebno ciljaju na Ustavni sud BiH jer se on s pravom smatra zaštitnikom Ustava Bosne i Hercegovine. To je pozadina zahtjeva SNSD-a za ukidanjem pozicija stranih sudaca uz potporu HDZ-a BiH", kazao je Inzko, kojemu očigledno ne smeta bošnjačko nepoštivanje tog istog Ustavnog suda BiH, i onih koji odluke suda biraju kao sa "švedskog stola", odnosno po principu ono što nam odgovara, to i prihvaćamo.
Dnevnik.ba