Podsjetio je da je 22. prosinca 2009. godine Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava donijelo presudu u istaknutom predmetu Sejdić i Finci protiv BiH u kojoj se navodi da Ustav BiH i izborni zakoni sadrže diskriminatorne odredbe koje onemogućavaju građanima koji ne pripadaju kategoriji “konstitutivnih naroda” da se kandidiraju na izborima za funkcije člana Predsjedništva BiH i izaslanika u Domu naroda BiH.
Presuda je donesena nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine između BiH i Europske unije.
Tim sporazumom BiH se obvezala da će rješavati prioritete iz Europskog partnerstva, a jedan od njih je izmjena izbornog okvira u vezi s članovima Predsjedništva BiH i izaslanicima u Domu naroda, kako bi se osiguralo puno poštivanje Europske konvencije o ljudskim pravima i postprijemnim obvezama prema Vijeću Europe.
Suština te desetogodišnje presude je jasna, a to je da svi građani BiH trebaju imati ista prava, a Inzko je pojasnio da to nije nikakva radikalna ideja, već način kako funkcioniraju normalna demokratska društva, te da je diskriminacija po osnovi nečije nacionalne pripadnosti oblik rasne diskriminacije i stoga je krajnje teška.
Sud u svojoj presudi smatra da se različito postupanje koje se isključivo ili u kritičnom opsegu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca ne može objektivno opravdati u suvremenom demokratskom društvu koje je izgrađeno na principima pluralizma i poštovanja različitih kultura.
Tom presudom vlastima BiH je naloženo da poduzmu potrebne korake da zaštite prava građana te time okončaju diskriminaciju po osnovi rasne i etničke pripadnosti. Međutim, deset godina nakon donošenja presude Europskog suda za ljudska prava, diskriminacija se i dalje nastavlja, budući da ta presuda nije implementirana.
Aneks 4 Daytonskog sporazuma, istaknuo je Inzko, koji je Ustav ove zemlje, kaže da je BiH demokratska država, koja funkcionira u skladu s vladavinom prava te da se Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njeni protokoli u Bosni i Hercegovini direktno primjenjuju i imaju prednost nad svim drugim zakonima.
- Imajući to na umu, krajnje je vrijeme da se svakom građaninu BiH pruži jednak tretman, što je također utvrđeno Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN-a - rekao je visoki predstavnik Inzko.
Presuda u slučaju Sejdić-Finci, podsjetio je, nije jedina presuda tog suda koju vlasti BiH uporno zanemaruju, a vlasti također moraju poduzeti korake koje je sud naložio u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, što bi okončalo diskriminaciju po osnovi etničke pripadnosti i prebivališta.
- Cilj je uvijek isti – ukinuti diskriminaciju. Ovo je centralni element kojim se BiH može učiniti stvarnim domom svih njenih građana, bez obzira na etničku pripadnost - izjavio je Inzko.
Kako je visoki predstavnik konstatirao nakon posljednje sjednice PIC-a, vlasti BiH „neke građane tretiraju kao manje jednakopravne od drugih“, naglasivši da su svi građani BiH kažnjeni sadašnjim nepravednim sustavom, koji je on opisao kao „nepodnošljiv“, priopćeno je iz OHR-a.
Dnevnik.ba