Inicijativa triju mora poduprla je listu prioritetnih interkonekcijskih projekata u tri ključna područja: energetici, prometu i digitalizaciji, kazao je na završnoj konferenciji za novinare rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, predstavljajući rezultate summita. Sada je dostigla svoju zrelu fazu i pred njom je ključni dio, a to je realizacija projekata, kazao je rumunjski predsjednik, domaćin skupa.
Projekti su vrijedni oko 45 mlrd. eura. Samo je u Hrvatskoj 11 projekata vrijednih gotovo dvije milijarde.
Upravo je potvrđivanje popisa konkretnih projekata koji odgovaraju zajedničkom interesu država srednje i istočne Europe kako bi se u konačnici izbrisale razlike između stare i nove Europe ključni ishod trećeg summita inicijative. Uz to, zemlje inicijative potpisale su jučer na marginama poslovnog foruma, koji je prvi put održan uz summit Inicijative triju mora, sporazum o mreži gospodarskih komora, kao i pismo namjere o utemeljenju fonda inicijative.
Iako su osnovni izvori financiranja projekata sredstva EU i većina projekata zadovoljava uvjete za financiranje iz EU-a, postoji manji dio njih koji ne zadovoljavaju uvjete pa bi cilj novog fonda bio da se osigura onaj dio sufinanciranja određenih projekata koji nisu prihvatljivi za financiranje iz sredstava EU-a.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na zajedničkoj press konferenciji da je inicijativa u svojoj srži usmjerena na napredak i boljitak Europske unije u cjelini ali mora i doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se izbrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada.
Iohannis: Inicijativa je proeuropska i protransatlantska
Iohannis je istaknuo da je na ovom summitu pokazano da je inicijativa proeuropska i protransatlantska, što je dokazala nazočnost predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i američkog ministra energetike Ricka Perryja.
Za veze s Washingtonom posebno se zauzeo i poljski premijer Mateusz Morawiecki, a hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.
Dok je inicijativa već prošle godina na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom jučer u Bukurešt u kojoj je rekao da će Washington ostati snažan saveznik Inicijative triju mora, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.
Juncker je rekao da Europska komisija daje punu potporu Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada. Juncker je slikovito kazao da je uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom.
Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica unije bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.
Rumunjski je predsjednik izrazio zadovoljstvo činjenicom da i druge zemlje izražaju interes za sudjelovanjem, pa su tako na poslovnom forumu koji se održao jučer i danas uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije. Nazočni su bili i predstavnici važnih financijskih institucija, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke.
Ipak, punopravne članice mogu biti samo članice EU zbog jedinstvenog zakonodavnog okvira važnog za provedbu projekata dok ostale mogu sudjelovati kao zemlje partneri, istaknuto je. Iohannis je objavio je da će se četvrti summmit održati 2019. godine u Sloveniji na poziv predsjednika Boruta Pahora, a i na njemu će, kao i na ovom u Bukureštu, biti i dalje pozivani posebni gosti.
Dnevnik.ba