Dok sindikalna potrošačka košara u oba entiteta iznosi oko 2000 KM, plaće su dvostruko, a mirovine skoro trostruko niže od toga. Stoga i ne čudi da je svako, pa i najmanje poskupljenje, briga više. Posljednji u nizu udaraca je poskupljenje kruha.
"Ako govorimo o standardnoj vekni od 600 grama, ona je od marku otišla na 1,3 ili 1,5, zavisi od proizvođača“, kaže predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.
Zašto cijena pšenice na burzama divlja, iako je na tržištu ima dovoljno, nitko ne može sa sigurnošću reći.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene u rujnu ove godine za tri posto su više nego u rujnu prošle godine. Najviše su poskupjeli hrana - za 5 %, i prijevoz - za skoro 10%.
Aleksa Milojević, ekonomist, ističe da se svi slažu da nam predstoji vrijeme duboke krize, i u svijetu i kod nas, da se nikad nije manje proizvodilo, a više preraspodjeljivalo.
U udrugama potrošača imaju prijedlog za popravljanje stanja, ali nisu optimisti.
"Potrošače, kad su u pitanju cijene, nitko ništa i ne pita. Sad je prilika da se na razini države uredi nešto vezano s PDV-om, to je jedina šansa da se napravi diferencirana stopa pa da proizvode koji su neophodni smanji, pa zašto se ne bi i ukinuo“, stava je Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača Zvono.
Dok građani pokušavaju rastegnuti plaće i mirovine od prvog do prvog, nadležni se o poskupljenjima ne oglašavaju. Zaliha nema, a u hitnu nabavu će se ići samo ako primijete „poremećaje na tržištu“. Ostaje nepoznato što im još treba da poremećaje i primijete?
Dnevnik.ba