Četiri para uhićena su u prosincu kada su pokušavali napustiti Zambiju s četvero afričke djece i u međuvremenu optužena za trgovinu ljudima.
Taj je slučaj izazvao zabrinutost hrvatskih vlasti i građana katoličke zemlje s manje od četiri milijuna stanovnika u kojoj se vode žučne rasprave o moralnosti posvajanja djece u siromašnim zemljama.
Govoreći na konferenciji konzervativne zaklade New Direction u Zagrebu, Ilčić je rekao da treba paziti kako se ne bi stigmatizirali roditelji koji su djecu posvojili zakonito, no i da "pojednostavljivanje stvari ne može biti razlog da se o ovoj vrlo važnoj temi trgovanja djecom ne govori".
"Mi ne želimo govoriti tko ima pravo posvajati, a tko ne. Želimo se baviti samo pravima djece i borbom protiv trgovine ljudima", istaknuo je.
Po njegovim riječima, zemlje u kojima je taj problem najveći najčešće su one koje nisu potpisnice Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem, koja propisuje standarde čiji je cilj spriječiti trgovinu djecom.
Ilčić je rekao da se zalaže za privremeno obustavljanje posvajanja iz država koje nisu potpisale taj dokument i u koje neki ljudi idu posvajati djecu jer je to ondje lakše nego u drugim državama.
Profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Dubravka Hrabar je ponovila da su najveći problem zemlje koje nisu potpisnice konvencije i da se "većina ilegalnih posvojenja uz pomoć posrednika događa na način da se djecu kupuje".
"Time se njihovo dostojanstvo i ljudska prava krše", naglasila je Hrabar, dodavši da treba zabraniti posvojenja iz "nehaških" zemalja i zabraniti posredovanje stranih privatnih organizacija ili udruga u posvojenjima djece.
Zastupnica u Hrvatskom saboru Vesna Vučemilović je istaknula da Hrvatska nije izuzetak, već da je sličnih problema bilo u brojnim državama.
"Nemojmo se pretvarati da u svijetu nema međunarodnih krijumčara, trgovaca djecom. Ima ih. Brojke su porazne i oni se poput skakavaca jednostavno sele od države do države pa je to Haiti, Uganda, Nepal", dodala je Vučemilović.
Dnevnik.ba