Raspoložive i učinkovite metode harmonizacije individualnih i grupnih prava: na koji se način štite i harmoniziraju prava pojedinaca i naroda u EU? – tema je drugog panela znanstveno-stručnog skupa „Europski ustav za BiH“ koji se 14. i 15.ožujka održava u Grand hotelu Neum u Neumu.
Svoja viđenja ove teme iznijelo je pet eminentnih stručnjaka; Milan Sitarski i Ivan Vukoja sa Instituta za društveno politička istraživanja, Goran Kutle, dr.sc Milan Vego te dr.sc. Miroslav Tuđman.
Moderatori panela bili su Željana Zovko i Josip Brkić
Prvi izlagač Miroslav Tuđman naglasio je kako ni u EU ni izvan EU nemaju dvije države sa istim ustrojstvom kao BiH, te ako ova država želi postati članicom EU, onda je nužno da ima Ustav u skladu sa pravnoj stečevini Unije. Takav Ustav mora zadovoljiti očekivanja tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine u situaciji kada u BiH postoje dvije opcije uređenja države; unitarna građanska država ili federalna država sa tri konstitutivna naroda.
„Zagovornici građanske države svaki teritorijalni ustroj prema nacionalnom kriteriju, smatrali su prije i smatraju danas, etničkom podjelom Bosnei za to okrivljuju srpski i hrvatski nacionalizam“ – istaknuo je Tuđman te dodao kako s druge strane protivnici unitarne države vide skriveno pripisivanje suvereniteta najbrojnijem narodu dok drugi postaju nacionalne manjine.
Politička povijest nas ipak uči, zaključio je profesor Tuđman, da unitarizam razbija a federalizam harmonizira višenacionalne države.
Drsc Milan Vego podsjetio je na rezoluciju Europskog parlamenta o federalizmu iz 2014. koja je naišla na potpuno ignoriranje te je na tu temu i predstavio rad „Zašto federalizam, a ne unitarizam?“
Ivan Vukoja sa Instituta za društveno politička istraživanja predstavio je modele IDPI za izmjene izbornog zakona za Predsjedništvo BiH.
Vukoja je naveo kako smatra da je postojeći Izborni zakon nastao krivom interpretacijom Ustava BiH u čijem se članku pet krivim prijevodom pojmova „jedan Bošnjak“, „jedan Hrvat“ i „jedan Srbin“označavaju kao pripadnici naroda, a ne njegovi predstavnici.
Prema prijedlogu IDPI –a svaka izborna jedinica imala bi broj izbornih bodova jednak broju pripadnika jednog od konstitutivnih naroda u toj izbornoj jedinici podijeljenom ukupnim brojem pripadnika tog konstitutivnog naroda u FBiH i Distrikta Brčko prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva.
Ovim bi se modelom riješili problemi osiguravanja jednakosti glasa svih Hrvata bez obzira u kojemu kantonu živjeli, pa bi u praksi to značilo da jedan Hrvat u Sarajevskom kantonu ima jednaku vrijednost glasa kao Hrvat u zapadnohercegovačkom kantonu, a isto vrijedi i za svakog Bošnjaka.
Milan Sitarski, također sa Instituta za društveno politička istraživanja predstavio je model izbora Doma naroda PFBiH i Doma naroda PS BiH koji ispunjava odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Prema modelu IDPI-a koji ne podrazumijeva promjene Ustava Bih, cjelokupan proces se odvija u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH te uz poštivanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih te poštivanje načela jednake vrijednosti glasa unutar svakog specifičnog demosa koji sudjeluje u procesu izbora izaslanika za četiri Doma naroda PFBiH.
Prema koeficijentu izbornih bodova, svaki od deset kantona imao bi četiri koeficijenta izbornih bodova koji se dobivaju temeljem postotka određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih u pojedinom kantonu u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih na razini FBiH, sukladno podacima sa posljednjeg popisa stanovništva.
Na taj način, naveo je Sitarski, svi izabrani, na primjer, bošnjački kantonalni izaslanici glasuju zajedno za liste kandidata za Klub Bošnjaka Doma naroda PFBiH i svima prije glasovanja, SIP dodjeljuje broj izbornih bodova prema tome u kojoj su kantonalnoj skupštini izabrani i koliko ostalih bošnjačkih predstavnika je izabrano u toj skupštini. Na isti način glasuju i kantonalni izaslanici Hrvata, Srba i Ostalih, koristeći izborne bodove koji su im dodijeljeni i odlučuju kojih 17 članova (ili 7 u slučaju Ostalih) će biti izabrani u pojedini Dom naroda PFBiH.
Po prijedlogu koji podrazumijeva promjene Ustava BiH, specifični demos za izbor bošnjačkih izaslanika u dom naroda PS BiH čine: bošnjački demos – svi Bošnjaci iz FBiH, RS i Distrikta Brčko, i demos Ostalih – dio Ostalih iz FBiH, RS i Distrikta Brčko koji odluče glasovati za bošnjačke izaslanike u Dom naroda PS FBiH,. Isto tako, specifični demos za izbor hrvatskih izaslanika u Dom naroda PS BiH čine: hrvatski demos- svi Hrvati iz FBNiH, RS i Distrikta Brčko koji odluče glasati za hrvatske izaslanike u Domu naroda PS BiH.
Specifični demos za izbor srpskih izaslanika u Dom naroda PS BiH čine: srpski demos - svi Srbi iz FBiH, RS i Distrikta Brčko koji odluče glasovati za srpske izaslanike u Domu naroda PS BiH.
Dnevnik.ba