Ubrzani EU put nije tehničko već prije svega, to je geostrateško pitanje kojim se mjeri moralni i politički kapacitet EU i ukupnog euroatlantskog saveza. Bez kandidatskog statusa 2019. koji bi bio osnova za otvaranje pregovora o izabranim poglavljima mnogo ranije otvaraju se novi problemi koji se neće moći lokalizirati na BiH. Ovo su rečenice Zlatka Lagumdžije, bivšeg lidera SDP-a i bivšeg ministra vanjskih poslova BiH, koje je izbio na regionalnoj konferenciji “Jadranski Parlament” posvećene budućnosti Balkana, organizirane u povodu petogodišnjice osnivanja Jadranskog Vijeća u Mariboru, piše Dnevni list.
– To znači prije svega otvaranje odmah pregovora za poglavlja 23 i 24, standardi dobrog upravljanja i vladavina prava, o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodama i sigurnosti. Opće je mjesto da su ti rak-rane našeg društva pa nema razloga da se ne krene odmah, poručio je Lagumdžija.
Nametanje unitarizma
Stava je da bez otvaranja nove stranice u regionalnoj suradnji, neke vrste zajedničke vizije i realizacije projekta BiH 2030, zapadni Balkan 2030 u okviru EU 2030, ni Europa zasnovana na vrijednostima oličena u jedinstvu u različitostima neće biti naša stvarnost. Tu susjedi ne mogu, kako dodaje, pomoći ukoliko ne podrže proces jačanja BiH kao građanske države i društva zajedničkih vrijednosti, države u kojoj ćemo biti jednakopravni građani pa tako biti Hrvati, Srbi , Bošnjaci i što god još hoćemo. Isto tako, ističe kako je osnovna karakteristika ljevice inkluzivnost, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, ona čuva drugačije, dok desnica brani isključivo svoje, na način da ih odvaja od drugih.
– Ukoliko povučemo paralelu s EU- nemoguće je napraviti građanina Europske unije, ako se mora odreći svojeg identiteta. Uspjeh europskog ujedinjenja je upravo u tom bogatstvu različitosti. To bi trebalo primijeniti i na BiH. Ne možete tu građansku ideju promovirati na način da namećete neki unitarizam i brisanje svih ostalih identiteta – bez razumijevanja da svaki građanin BiH ima višestruki identitet – i kao katolik, musliman, pravoslavac, Srbin, Hrvat, Bošnjak, ali i Bosanac i Europejac. Mi moramo pronaći način za kohabitaciju građanskog i nacionalnog. Problem je u tome da se u posljednje vrijeme nerijetko promovira građanska ideja koja se negativno odnosi prema svim tim identitetima i zato ima manje pristaša nego nekada, rekao je Lagumdžija.
Ostaje za vidjeti, jesu li Lagumdžijine izjave bile do kraja iskrene, ili su pak kazane u prigodničarskom tonu pred mnogim uglednicima iz političkog života zemalja bivše Jugoslavije.
Brojni uzvanici
Jadransko Vijeće okuplja oko 100 bivših predsjednika, premijera i ministara vanjskih poslova balkanskih zemalja, kao i sadašnje čelnike regionalnih ekonomskih i nevladinih organizacija i stručnjaka iz regije koji raspravljaju o političkim i ekonomskim temama, a u cilju poboljšavanja odnosa u regiji i stvaranju prosperitetne regije čije zemlje će jednako učestvovati u svim globalnim procesima.
Kroz dva panela, o temama “Kuda ide Balkan” i “Kuda ide socijaldemokracija”, osim Lagmdžije panelisti su bili i Mladen Ivanić, aktualni član Predsjedništva BiH iz RS-a, Dimitrij Rupel, nekadašnji ministar vanjskih poslova Slovenije, Boris Tadić, bivši predsjednik Srbije, Filip Vujanović, bivši predsjednik Crne Gore te Jadranka Kosor, bivša premijerka Hrvatske.
Dnevnik.ba