Prema posljednjem popisu stanovništva u tome selu na sjeveru Bačke živi više od 15 posto pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, što je po zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma podatak koji obvezuje lokalnu samoupravu da u svoj statut uvedu odluku o ravnopravnoj službenoj uporabi jezika i pisma za tu nacionalnu manjinu, navodi agencija Tanjug.
Predstavnici hrvatske zajednice pozdravili su odluku somborskog parlamenta.
- Uvođenje hrvatskog jezika kao službenog u Svetozaru Miletiću mnogo znači pripadnicima naše nacionalne zajednice. To će pridonijeti našem boljem položaju. Sada smo se popeli za ljestvicu više, a sigurno će pridonijeti da se osjećamo još sigurnije, izjavila je za Tanjug Marija Bagi, iz Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Lemeš.
U Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) se nadaju da će taj pozitivan primjer slijediti i drugi gradovi i općine gdje živi hrvatska zajednica i kažu da je ona sukladna s onim što je njihov čelnik Tomislav Žigmanov dogovarao s predstavnicima državnih institucija.
- Nadamo se da će ovako pozitivna praksa biti nastavljena i u budućnosti, te da će i u drugim mjestima, gdje postoji želja roditelja da im djeca u školama slušaju nastavu na hrvatskom jeziku, također to biti omogućeno, rekao je za Tanjug Darko Baštovanović, iz HNV-a.
Prethodni statut grada Sombora iz 2016., propisao je da su hrvatski jezik i pismo službeni u mjestima Bački Monoštor i Bački Brijeg, a prema najnovijim izmjenama, taj jezik uveden je kao službeni i u mjestu Svetozar Miletić, odnosno Lemeš.
Hrvatski je u službenu uporabu uveden prvo u gradu Subotici 1993., a poslije 2000. priznat je u nekoliko manjih mjesta u općini Srijemska Mitrovica, Apatin i Sombor.
Dnevnik.ba