StoryEditor
odlazak "trenera nad trenerima"

Hrvatska vlada zbog Ćirine smrti drugi put u povijesti proglasila Dan nacionalne sućuti

Piše desk  /  14.02.2023., 18:50h

Prvi je put Vlada to napravila to 2018. i to za 31. srpnja, kada je proglasila Dan nacionalne sućuti u povodu Oliverove smrti

Vlada je na današnjoj telefonskoj sjednici proglasila srijedu, 15. veljače 2023. Danom nacionalne sućuti u povodu smrti legendarnog nogometnog trenera Miroslava Ćire Blaževića, piše Jutanji list.

Dan nacionalne sućuti obilježit će se isticanjem hrvatske zastave na pola koplja, što će biti drugi put u povijesti da se proglašava Dan nacionalne sućuti.

Prvi je put Vlada na prijedlog premijera Andreja Plenkovića napravila to 2018. i to za 31. srpnja, kada je proglasila Dan nacionalne sućuti u povodu smrti Olivera Dragojevića.

Dan nacionalne sućuti, za razliku od Dana žalosti, ne podrazumijeva otkazivanje ranije planiranih priredbi. Dan nacionalne sućuti obilježava se isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost.

Za Dan žalosti zastave se spuštaju na pola koplja i odgađaju se sve zabavne aktivnosti, a medijski programi prilagođavaju se tome i emitiraju program posvećen obilježavanju tog dana. Dan nacionalne sućuti odlučio se uvesti prema uzoru na neke druge europske države, poput Francuske,

Inače, Hrvatska je od nastanka do danas deset puta proglašavala Dan žalosti. Dva puta, u slučaju smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana 1999. i smrti pape Ivana Pavla II. 2005., proglašena su po tri dana žalosti. Posljednji put Dan žalosti Hrvatska je imala 24. ožujka 2016. za sve žrtve terorističkih napada u Bruxellesu.

Prvi Dan žalosti proglašen je 24. ožujka 1997., u znak sjećanja na sve poginule i ubijene žrtve Domovinskog rata.

Zatim je Dan žalosti proglašen 7. svibnja 1998. u povodu smrti ministra obrane Gojka Šuška, a trodnevna žalost određena je 11., 12. i 13. prosinca 1999. kada je umro predsjednik Franjo Tuđman. Tri dana žalosti bila su i povodom smrti pape Ivana Pavla II. 2005., a 3. rujna 2007. za poginule vatrogasce na Kornatima. U povodu smrti putnika u željezničkoj nesreći u Rudinama Dan žalosti proglašen je 27. srpnja 2009., a 18. travnja 2010. u povodu smrti poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog i delegacije u zrakoplovnoj nesreći u Rusiji.

Dan 4. listopada 2012. proglašen je kao Dan žalosti zbog smrti tadašnjeg SDP-ova predsjednika Sabora Borisa Šprema, a 16. studenoga 2015. u povodu žrtava terorističkih napada u Parizu. Iduće godine Dan žalosti proglašen je 24. ožujka 2016. u povodu žrtava terorističkih napada u Bruxellesu.

Dnevnik.ba

16. svibanj 2024 03:18