Broj stranaca i umirovljenika koji rade tako je ukupno dosegnuo broj osiguranika, ljudi koji imaju bilo kakav zasnovan radni odnos, u Zagrebačkoj županiji, a čak je 15 hrvatskih županija imalo manji broj osiguranika. Hrvatska ima čak 14 županija u kojima je broj osiguranika manji nego što je ukupan broj izdanih radnih dozvola na nacionalnoj razini, piše Novi list.
Ministarstvo unutarnjih poslova ranije je procijenilo da bi broj izdanih dozvola za rad stranaca mogao premašiti 100.000. Do kraja prošle godine broj dozvola za strane radnika bio je nešto manje od 82.000.
Najbrojniji radnici iz BiH, Srbije i Nepala
U posljednjih nekoliko godina promijenila se struktura državljanstva stranaca koji u Hrvatskoj traže bolji život, otkriva Novi list. Na vrhu ljestvice godinama su bile države nastale raspadom bivše Jugoslavije, uz Ukrajinu i Albaniju, a onda je prošle godine na peto mjesto izbio Nepal. Međutim radnici iz Nepala, o kojim smo nedavno pisali, trenutno su na trećem mjestu, odmah iza radnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Na šesto mjesto država iz koje stranci dolaze raditi u Hrvatsku ove se godine našla i Indija.
U ovoj godini izdana je 20.341 dozvola za rad i boravak državljana BiH, na drugom je mjestu s 11.561 dozvolom Srbija, a 30. lipnja dozvolu za rad i boravak u Hrvatskoj imalo je 6.295 Nepalaca. Za radnike iz Sjeverne Makedonije izdano je nešto više od 6.000 dozvola, s Kosova je došlo 4.676 radnika, a iz Indije 3.258.
Samo prije koju godinu brojke radnika iz susjednih zemlja bile su znatno veće, a radnici iz Nepala i Indije brojili su se u stotinama. Državljani BiH i Srbije sve više preskaču Hrvatsku i na rad odlaze u zemlje zapadne Europe, gdje su bolje uvjete rada i života pronašle i stotine tisuća hrvatskih radnika. Tako je 15 posto stranaca koji rade u Hrvatskoj stiglo iz dvije azijske države, a Novi list piše da je vjerojatno samo pitanje dana kad će i Nepalci i Indijci, koji trenutno rade u Hrvatskoj, krenuti prema Zapadu gdje mogu dobiti bolje uvjete.
Prednjače konobari i zidari
Iz MUP-a pojašnjavaju i da je u ovoj godini za novo zapošljavanje izdana 41.851 dozvola za rad i boravak, da je 11.981 dozvola produljena te da je za sezonski rad izdana 11.561 dozvola. Od dozvola koje su izdane za novo zapošljavanje najviše ih otpada na turizam i ugostiteljstvo, 10.609.
Ako se u obzir uzmu sve izdane dozvole za rad stranaca, još uvijek prednjači graditeljstvo s 25.478, slijede ugostiteljstvo i turizam s 21.887, pa industrija sa skoro 8000 radnika, promet i veze s više od 3000 te poljoprivreda i ribarstvo s 1500. Riječ je djelatnostima u kojima je i ranijih godina bilo najviše dozvola za rad stranaca. U zanimanjima prednjače konobari i zidari, navodi Novi list.
Najviše posla na izdavanju dozvola za strance imala je Policijska uprava zagrebačka koja je izdala više od 15.000 dozvola, a nakon nje slijede policijske uprave u županijama na Jadranu, pa je na drugom mjestu Policijska uprava istarska s 10.650 izdanih dozvola, a policija u Splitsko-dalmatinskoj županiji je izdala 6.876 dozvola za rad i boravak državljana trećih zemlja.
Dnevnik.ba