Article_Top_970x250

Hrvatska skočila za čak pet mjesta na ljestvici konkurentnosti

veliki pomak

Hrvatska skočila za čak pet mjesta na ljestvici konkurentnosti

lis 09, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Miranda Čikotić/Pixsell

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate 'Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.'. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodarstvom svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, što je najveći pomak koji je neka zemlja napravila u regiji

'Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanja Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU-a rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira te tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske', istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, piše Tportal.

Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koje promiču nove poslovne modele te ubrzavaju rast. Industrijska revolucija obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme. Da bi prosperirala, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem u kojem su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključnog čimbenika njihovog uspjeha. Indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.

Metodologija se temelji na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

Ovogodišnje izvješće usmjerava posebnu pažnju na brigu o okolišu koja postaje bitna za održiv rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.

Singapur je ove godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska.

Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak Hrvatska je ostvarila u stupu makroekonomske stabilnosti te je na 43. mjestu, što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Također je u odnosu na prošlu godinu bolje rangirana u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.).

U odnosu na prošlu godinu bilježii pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamike (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).

Kao konkurentske prednosti potrebno je izdvojiti inflaciju (1.), visok stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (13.), prava radnika (14.) i dr.

Kao i prošlih godina, najlošija je u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), u opterećenju propisima Vlade (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonosti poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti Vlade na budućnost (137.), pronalaženju kvalificirane radne snage (137.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (136.) i dr.

Glavne poruke Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019. su:

  • povećanje konkurentnosti je od velike važnosti kako bi se poboljšao životni standard

  • globalne ekonomije nisu spremne na budući pad produktivnosti

  • donositelji politika moraju se osim monetarne politike okrenuti drugim politikama koje povećavaju ulaganja i poticaje za oživljavanje rasta produktivnosti

  • pronalaženje ravnoteže između tehnološke integracije i ulaganja u ljudski kapital bit će presudno za povećanje produktivnosti.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250