Ističu da je, prema novim podacima eurostatističara, riječ o povećanju bruto primanja radnika u gospodarstvu za oko osam posto, što predstavlja jednu od najvećih stopa rasta cijene sata rada u EU u prošloj godini.
Najveću bruto satnicu, 85,1 kunu ili 11,5 eura, u hrvatskom je gospodarstvu lani imao uslužni sektor, otkrivaju podaci Eurostata. Riječ je ponajprije o turizmu i ugostiteljstvu, djelatnostima koji čine lavovski dio hrvatske ekonomije, a koje se posljednjih godina suočavaju s velikim nedostatkom radnika.
U uvjetima kada velik dio te branše posluje samo sezonski, rast plaća iz godine u godinu sve je veći uteg za poslodavce.
Podsjećaju da najveći dio troškova ugostitelja otpada na plaće zaposlenih. No, zbog nedostatka radne snage ugostitelji moraju povećavati plaće. S druge strane, porezna i ostala davanja na plaće su velika, žali se u izjavi za Jutarnji Ante Mihić, ugostitelj iz Vodica i raniji, dugogodišnji predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore.
- Masovno iseljavanje, kroz kakvo Hrvatska prolazi otkako su se njenim građanima otvorila tržišta rada drugih članica EU, možda se najteže i osjeća upravo u sektoru turizma i ugostiteljstva. Posebno otkako su i dosad tradicionalni bazeni iz kojih je Hrvatska crpila radnu snagu, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, počeli ‘presušivati‘, budući da i njihovi državljani bolje sutra sve više traže u bogatijim i razvijenijim članicama EU. Ne čudi stoga što je Hrvatskoj sve izgledniji uvoz radne snage iz Ukrajine, pa čak i dalekih Filipina, ističe dnevnik.
Rast troška rada prisutan je i u ostalim djelatnostima. Tako je cijena bruto sata rada zaposlenog u hrvatskoj industriji lani, prema podacima Eurostata, iznosila 76,3 kune, ili 10,3 eura, dok je trošak sata rada radnika u građevini iznosio 75,2 kune, ili 10,1 euro, u bruto iznosu.
Dnevnik.ba