Hrvatska se u lipnju svrstala među zemlje Europske unije s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini. Na razini Unije proizvodnja je pala najsnažnije od kraja prošle godine, izvijestio je europski statistički ured, prenosi HRT.
Među zemljama Europske unije čijim je sezonski prilagođenim podacima EUROSTAT raspolagao najveći je rast industrijske proizvodnje u lipnju na mjesečnoj razini zabilježio Luxembourg, za 3,4 posto. Slijede Hrvatska, Estonija i Nizozemska s rastom proizvodnje za po 1,2 posto. Pritom je u Hrvatskoj rast bio upola slabiji nego u prethodnom mjesecu.
Najviše se prema raspoloživim podacima Eurostata u lipnju na mjesečnoj razini smanjila proizvodnja u Irskoj, za 7,5 posto, te u Češkoj, za 3,8 posto, i na Malti, za 3,2 posto.
Na razini EU sezonski prilagođena proizvodnja smanjena je u lipnju najsnažnije od kraja prošle godine, za 0,5 posto. U svibnju poskočila je 1,2 posto, izračunali su u Eurostatu.
U eurozoni proizvodnja je potonula 0,6 posto, također najsnažnije od prosinca 2016. godine. U svibnju uvećana je 1,2 posto.
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju uvećana 4,0 posto na godišnjoj razini, nakon 3,3-postotnog skoka u prethodnom mjesecu. Među zemljama EU najveći je skok proizvodnje prema raspoloživim podacima Eurostata zabilježila Estonija, za 14,5 posto, te u Rumunjska, za 11,5 posto, i Švedska, za 8,9 posto. Pad proizvodnje bilježile su Irska, za 8,1 posto, i Malta, za 1,3 posto.
U eurozoni je proizvodnja na godišnjoj razini u lipnju uvećana 2,6 posto, nakon također 3,9-postotnog rasta u svibnju. Najviše je pritom u EU poskočila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 4,2 posto, dok je u eurozoni najveći skok proizvodnje na godišnjoj razini bilježio energetski sektor, za 5,1 posto.
Najslabije je pak porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto u EU, te za 0,6 posto u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.
Dnevnik.ba