Article_Top_970x250

Hrvatska kreće u borbu protiv govora mržnje: Pratit će se pojedinci i grupe

AKCIJSKI PLAN

Hrvatska kreće u borbu protiv govora mržnje: Pratit će se pojedinci i grupe

sij 15, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Robert Anic/PIXSELL

Prije tri mjeseca, 12. listopada Daniel Bezuk uputio se na Markov trg automatskim oružjem, kako bi izvršio krvavi pohod u kojemu na sreću nije bilo mrtvih, no ranjen je policajac koji je radio na osiguranju.

Snimka napada ledi krv u žilama, a nakon toga onemogućen je pristup turistima i građanima Markovom trgu koji se odonda tek strogo čuva. U posljednje vrijeme svjedočimo i stravičnim napadima na LGBTIQ zajednicu, a posljednji u nizu napada, iako službeno nije dokazano, muškarac je tvrdio da je zapaljen u paru Maksimir u Zagrebu, jer je homoseksualac, a nažalost, to nije bio ni posljednji napad, upozoravali su iz Zagreb pridea. Vlada je sad u javnu raspravu uputila “Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje”, kojemu je cilj unaprijediti rad policije, Državnog odvjetništva, sudova i drugih tijela nadležnih za suzbijanje, otkrivanje i progon zločina iz mržnje, piše Dnevno.hr.

Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina bit će po tom protokolu središnje tijelo za praćenje i objavu podataka o toj vrsti zločina i donesenim presudama. Taj Ured će pratiti tijek postupka u svakom pojedinom predmetu zločina iz mržnje, objedinit će statističke podatke i objavljivati ih na svojoj službenoj stranici, a podatke će dostavljati i Uredu za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-u).

U protokolu se uvodno objašnjava da izraz “zločin iz mržnje” obuhvaća sva kaznena djela i prekršaje koji su motivirani mržnjom prema žrtvi napada zbog njezine rasne, vjerske, nacionalne pripadnosti, spolne orijentacije, invalidnosti, socijalnog podrijetla. Tako se zločinom iz mržnje smatraju kaznena djela javnog pozivanja na nasilje prema osobama ili skupinama zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne pripadnosti, spolne orijentacije, invalidnosti te kaznena djela javnog odobravanja, poricanja ili znatnog umanjivanja djela genocida i ratnog zločina. Kao zločin iz mržnje ovaj protokol tretira i pojedina ponašanja definirana u Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim utakmicama i Zakonu o prekršajima ako su motivirana mržnjom.

Tim se dokumentom Ministarstvu unutarnjih poslova nalaže da posebno pomno prikuplja podatke o skupinama i pojedincima “koji u svom djelovanju iskazuju sklonost činjenju zločina iz mržnje”. Precizno propisuje na koje indikatore policija pri obradi te vrste djela mora posebno obratiti pozornost, kao što su pripadnost žrtve nekoj od manjinskih skupina, percepcija počinitelja da žrtva pripada takvoj skupini ili povezanost žrtve s osobom koja pripada takvoj skupini.

Govor mržnje na internetu

Policija će, stoji u dokumentu, posebnu pozornost obratiti na prisutnost verbalnih izraza mržnje u javnom prostoru, ali i neverbalnih simbola i učestalost govora mržnje na internetu. Državna odvjetništva i sudovi obvezuju se da sa zločinima iz mržnje “postupaju žurno i s posebnom pozornošću”. DORH i sudovi će na posebnom formularu voditi preciznu evidenciju iz koje će biti vidljiv točan broj osumnjičenih osoba, broj žrtava, način na koji je djelo kvalificirano, a potom te podatke dostavljati Uredu za ljudska prava.

Dnevnik.ba