Kako se doznaje, tijekom ove kratkotrajne turneje ponudit će konkretna iskustva ljudi koji su sudjelovali u hrvatskome putu prema Uniji, odnosno u pregovorima s Europskom komisijom, što predstavlja u pravome smislu finale toga procesa. No, BiH ima još jednu veliku prepreku da dođe do toga koraka, a to je ispuniti nekoliko uvjeta kako bi Europska komisija bezuvjetno preporučila otvaranje pregovora s Europskom unijom. Iako dio političara u Bosni i Hercegovini od većine pitanja nastoji stvoriti problem umjesto traženja rješenja, svejedno, značajan dio sadržaja prihvaćanja europske pravne stečevine zahtijevat će ponajprije znanje u oblastima u kojima će se oni voditi, umjesto akomodiranja određenim politikama.
Državni program
BiH će prije otvaranja pregovora morati usvojiti Državni program za usvajanje acquisa ili Nacionalni program za usvajanje acquisa (NPAA), što predstavlja plan ili program usklađivanja domaćih propisa s pravnom tečevinom Europske unije ili acquisom, koji usvajaju države koje pristupaju Europskoj uniji. Prihvaćanje programa za usklađivanje domaćih propisa s acquisom obveza je iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koju BiH još nije ispunila. Pojedine države, potencijalne kandidatkinje za članstvo, usvajale su i dokumente koji su, osim plana usklađivanja domaćih propisa s acquisom, sadržavali i planove provedbe ostalih obveza u procesu pristupanja Europskoj uniji te eventualno planove troškova za provedbu. Uobičajeni naziv za ove sveobuhvatne dokumente je program integriranja ili nacionalni program integriranja. U slučaju BiH taj dokument nije imao "prikladan" naziv pa je preimenovan u Program integriranja. Na njemu se još radi. Kada Europsko vijeće dadne zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, trebao bi biti imenovan pregovarački tim. Nije nevažno tko će voditi taj proces kada se jednom otvori, a to u biti treba biti osoba koja ima politički integritet. U Hrvatskoj je, primjerice, taj tim vodila nekadašnja ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović, dok je glavni pregovarač bio aktualni hrvatski veleposlanik pri UN-u Vladimir Drobnjak. Hrvatska je imala 13 pregovaračkih skupina u 35 pregovaračkih poglavlja, a za vodeće ljude usuglasile su se sve stranke u Hrvatskom saboru.
Osjetljivi balansi
U slučaju BiH proces pregovora s Unijom, za razliku od svih drugih zemalja koje su pristupile ili se pak budu kretale prema Europskoj uniji, zahtijevat će i usklađivanje s nadležnostima različitih razina vlasti, oko čega je odavno uspostavljen Mehanizam koordinacije, koji se, nažalost, do sada nije pokazao u praksi, ne zato što ga dio politika, ponajprije one iz Sarajeva, nastoji osporiti, nego ponajprije stoga što zemlja nije ostvarila iskorak kakav se objektivno očekivao. Ta koordinacija procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini morala bi se zasnivati na načelima poštivanja postojeće unutarnje pravne i političke strukture u Bosni i Hercegovini i zaštite ustavima definiranih nadležnosti svih razina vlasti i njihovih institucija u pojedinim oblastima obuhvaćenim procesom europskih integracija. Tu je i pitanje osiguranja vidljivosti te odgovornosti svih razina vlasti za pravodobno i djelotvorno ispunjavanje obveza iz procesa europskih integracija iz njihove nadležnosti. No, pri tome će u BiH biti iznimno važno pokazati spremnost na kompromise jer je već sada jasno kako će se morati prilagođavati određene nadležnosti kako bi se osiguralo da zemlja govori jednim glasom. A što je u središtu brojnih i unutarnjih prijepora za koje godinama nema rješenja.
Dnevnik.ba