Article_Top_970x250

Hrvatska: Bonske ovlasti su relikt prošlosti, provesti dogovor Čović – Izetbegović

veleposlanstvo rh u bih

Hrvatska: Bonske ovlasti su relikt prošlosti, provesti dogovor Čović – Izetbegović

ruj 17, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

"Bonnske su ovlasti legalan instrument koji je na raspolaganju Visokom predstavniku u BiH. Međutim..."

U nedavnom razgovoru za jednu bh. televiziju visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je najavio ponovno moguće korištenje bonskih ovlasti.

“Kada sam prošli put bio u Vijeću sigurnosti UN-a, američka administracija je eskplicitno kazala da se upotrijebe bonske ovlasti ako bude potrebe, to su tražili i Nijemci. Ja sam pristalica da su dobra domaća rješenja najbolja, ali ako se nastavi s ovakvom situacijom doći će do promjene raspoloženja međunarodne zajednice i tražit će se upotreba bonskih ovlasti, ali ne zbog nas, nego zbog interesa naroda. Iskreno da vam kažem, raspoloženje za upotrebu bonskih ovlasti je veće sada nego prije pet godina, ali nikakva odluka još nije donesena”, kazao je Inzko tada.

Portal Bild.ba je poslao upit Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Sarajevu koje je, među ostalim, kazalo kako bonske ovlasti smatra reliktom prošlosti navodeći kako smatraju da je ključno provesti potpisani sporazum između Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića koji uključuje i izmjene Izbornoga zakona na razini BiH.

Odgovoro hrvatskog veleposlanstva prenosimo u cijelosti:

“RH je najveći i najiskreniji prijatelj BiH i najsnažnija podrška njezinom EU putu.

Na tom će putu BiH trebati uložiti ogromne napore i poduzeti značajne političke, institucionalne i gospodarske reforme, a one se mogu provesti jedino iznutra, kao rezultat racionalnog i uključivog procesa utemeljenog na konsenzusu, a u duhu kompromisa i pomirbe. Pomirbe ne samo u odnosu na prošlost, što je iznimno važno, nego i pomirbe koncepta i ideja o budućnosti.

Bonnske su ovlasti legalan instrument koji je na raspolaganju Visokom predstavniku u BiH. Međutim, može se zaključiti kako su bonnske ovlasti jedan političko – pravni atavizam iz konteksta poratnog vremena, kada je i politička klima bila drugačija nego danas, i predstavljaju određenu manifestaciju demokratskog deficita u današnjem političkom životu u BiH.

U ovim okolnostima, držimo kako je pristup podrške i povjerenja u institucije Bosne i Hercegovine i pružanje pomoći političkim akterima u postizanju kompromisa oko svih vitalnih pitanja za tri konstitutivna naroda bolji pristup. Odluke donesene dogovorom i kompromisom unutarnjih političkih struktura najbolji su put prema boljoj funkcionalnosti BiH, a što je u interesu svih njezinih građana i može djelovati stabilizirajuće na čitavu BiH.

Za daljnji razvoj demokratskog života u BiH i pokušaj postizanja dogovora o budućnosti BiH blagotvorno bi bilo tražiti prostor dijaloga među razboritim i demokratskim idejama kojih su nositelji legitimni predstavnici konstitutivnih naroda i od strane međunarodne zajednice podržati kompromise i dogovore koji vode zemlju naprijed u europsku budućnost.

Primjerice, treba stati čvrsto iza dogovora između Izetbegovića i Čovića o promjeni Izbornog zakona s ciljem da se one pravovremeno i provedu, u čemu se slažemo s Valentinom Inzkom”, navedeno je iz veleposlanstva.

Podsjetimo, Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini (PIC) je na sastanku u Bonu, prosinca 1997. godine, visokom predstavniku u BiH dalo mogućnost korištenja bonskih ovlasti. PIC je tada, razrađujući Aneks 10 Daytonskog mirovnog sporazuma kojim su definirane ovlasti visokog predstavnika, omogućio visokom predstavniku da smijeni s dužnosti javne dužnosnike koji krše zakonski preuzete obveze i Daytonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

Ured visokog predstavnika BiH (OHR) je u razdoblju od 1997. do 2012. godine zahvaljujući ovim ovlastima nametnuo oko 900 različitih odluka. Iako je u nekoliko navrata prethodnih godina Valentin Inzko najavljivao mogućnost korištenja bonskih ovlasti, to se nije dogodilo.

Ove ovlasti su korištene uglavnom na štetu Hrvata, prvenstveno kad su u pitanju izmjene Ustava Federacije BiH, nametnutog Statuta Grada Mostara i druge odluke koje vode prema unitarizaciji političkog sustava, ali i Srba čiji predstavnici godinama iskazuju nezadovoljstvo i pozivaju na povratak na izvorni Daytonski sporazum.

Dnevnik.ba