Iz navedenog Ministarstva su pojasnili kako su do sada Bosni i Hercegovini odobrena sredstva u iznosu od 146 milijuna maraka za provedbu šest potprojekata, od čega donatorska novčana kontribucija iznosi 124 milijuna KM, a nenovčano sudjelovanje Bosne i Hercegovine 22 milijuna KM. Ova će osigurana sredstva, pojašnjeno je, osigurati da krov nad glavom dobiju 3.192 korisničke obitelji, odnosno više od 10.000 izbjeglica iz BiH i interno raseljenih osoba u BiH, a do danas je završena izgradnja 587 objekta s ukupno 776 stambenih jedinica. Istodobno, u tijeku je obnova i izgradnja 781 stambene jedinice.
Sporni kriterij
Koliko god pohvalna bila ideja Regionalnog stambenog projekta, isti od početka prate nelogični uvjeti koje je postavila međunarodna zajednica, a koji se pak ogledaju u činjenici kako velik dio izbjeglica, a posebice se to odnosi na Hrvate, neće moći ostvariti pravo na dobivanje sredstava za obnovu domova. Sporan je kriterij prema kojemu svaka izbjeglica iz BiH koja je stekla određenu nekretninu u drugoj državi nema pravo apliciranja na projekt, piše Dnevni list.
Drugim riječima, najveći broj Hrvata, primjerice iz Posavine, a koji su uspjeli vlastitim radom i sredstvima nakon više godina u progonstvu u Hrvatskoj osigurati sebi nekretninu, neće imati pravo na ulazak u program.
Nisu mogli biti podstanari
Dopredsjednik RS-a iz hrvatskog naroda Josip Jerković u izjavi za Dnevni list posebno se osvrnuo na ovu problematiku, kazavši kako je neshvatljivo zbog čega se uveo takav kriterij koji u konačnici onemogućava Hrvatima masovnije prijave.
„Za Regionalni stambeni program ljudi ne smiju imati nekretninu u Hrvatskoj. To je nelogično i najsramniji čin“, upozorio je Jerković, pojasnivši kako Hrvati u Hrvatskoj nisu mogli biti 25 godina podstanari te su svojim radom, a i kreditima radili na rješavanju svojeg stambenog pitanja-drugim riječima nitko im nije kupio kuću. Naglasio je i kako treba konstantno upozoravati na ovaj kriterij.
Kada je riječ o Hrvatima, a posebice iz Posavine koji su uspjeli osigurati nekretninu u Hrvatskoj i to zbog činjenice da im je takvo što u konačnici jefitnije od plaćanja stanarine, zbog ovakvog kriterija postoji mogućnost da im kuće na vlastitoj zemlji u Bosni i Hercegovini ostanu porušene. Nadu ipak pružaju drugi donatori koji nisu vezani uz Regionalni stambeni program, kao i projekti koje provodi Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske, piše Dnevni list.
Dnevnik.ba