Zove se tako, budući da se slavi "mala Marija", spomendan Marijina rođenja, za razliku od "Velike Gospe", blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza. Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u petom stoljeću.
Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe.
Blagdan se najprije razvio na kršćanskom Istoku, a od sedmog stoljeća i na Zapadu. Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov "rođendan za nebo", to jest njihov smrtni dan.
U tri slučaja se kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje –Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života.
To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: ‘Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis‘ – ‘Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak‘.
Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovjedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu, piše Bitno.net.
Dnevnik.ba