Hrvatska republikanska stranka (HRS) u iduća tri mjeseca prikupljat će potpise za peticiju „Potpiši ZA procesuiranje zločina nad Hrvatima u BiH“ nakon čega će istu dostaviti na adrese domaćih i stranih pravosudnih i političkih subjekata kako bi se konačno pokušalo riješiti pitanje neprocesuiranih zločina nad Hrvatima u BiH.
Tim povodom su u četvrtak u Mostaru organizirali press konferenciju za medije na kojoj su istaknuli kako se ovom tematikom bave od samog nastanka ove stranke.
- HRS se od svoga postanka bavi ovom tematikom, nebrojeno puta smo radili kaznene prijave, prijave pravosudnim institucijama po pitanju zločina nad Hrvatima, a imali smo razne sastanke s domaćim hrvatskim i stranim predstavnicima. Od toga na kraju nije bilo ništa, osim da smo ja i moje kolege bili pozvani na razgovore, a oni koje smo prijavili od njih nije nitko. Ono što je još sramotnije je činjenica da Hrvati „kontroliraju i administriraju“ pravosuđe po vertikali od najnižih do najviših razina – izjavio je predsjednik HRS-a Slaven Raguž.
Po njegovim riječima, aktualna hrvatska politika u BiH po pitanju zločina „svela se na polaganje vijenaca i kuknjavu u prigodi obilježavanja tih zločina“.
- Ljudi nas pri obilascima terena konstantno kontaktiraju vezano za ovo pitanje. Gdje je odgovornost za počinitelje? Je li odgovornost da se počiniteljima osigurava bijeg u inozemstvo? Razlog što smo se uputili u ovaj projekt je da prikupimo što više potpisa koje ćemo onda odnijeti u pravosudne institucije, u OHR, veleposlanstva Quinte (SAD, Italija, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo), Vladi RH i ostalima - dodao je prvi čovjek HRS-a.
Istaknuo je kako ne želi isticati nijedan zločin pojedinačno jer „neprocesuiranih zločina nad Hrvatima ima previše.“
- Brigadir HVO Petar Kolakušić nam je ranije donio jednu poprilično debelu knjigu u kojoj su pobrojani brojni zločini nad Hrvatima u BiH, počinjeni od Armije BiH i VRS-a, a koji su neprocesuirani. Ne bih izdvajao nijedan jer bi tako ispao bitniji od drugog. To su na stotine zločina, što težih što „lakših“. Zločina sa smrtnim ishodima ima preko tisuću i sramotno je da 30 godina nakon rata govorimo o traženju pravde, dok nam je svjedoka sve manje jer umiru. Za sve zločine postoji dokumentacija, dokazi, svjedoci koji su spremni ići na sud i svjedočiti ne samo o počiniteljima, nego i o liniji zapovijedanja - poručio je Raguž.
Predsjednik HRS-a upozorio je na problem „selektivne pravde“.
- Imao sam prigodu razgovarati s najvišim diplomatskim predstavnicima, ne samo onima u BiH nego i onima u Europi i američkom State Departmentu, oni uopće ne znaju da su Hrvati žrtve u BiH, za njih postoje samo jedne žrtve. Trebamo poštovati sve žrtve rata u BiH, ni mi ne smijemo biti selektivni, ali moramo tražiti pravdu nad zločinima koji su počinjeni nad nama – poručio je.
Inicijativa krenula iz Kiseljaka
Politički tajnik HRS-a Slavko Zovko, koji je ujedno koordinator organizacijskog tima HRS-a za potpisivanja peticije na terenu, otkrio je kako je ideja za ovo došla iz Gradskog odbora ove stranke iz Kiseljaka.
- Ovo radimo zbog predaka, ali i potomaka. Teško je graditi iskrenu i kvalitetnu budućnost u ovoj državi dok se brojni zločini ne procesuiraju. Na takvim temeljima se ne može graditi BiH – izjavio je Zovko.
Iz HRS-a potpise planiraju skupljati na dva načina, a naveli su kako ova peticija "nije nekakvo politikanstvo niti ima politički predznak stranke".
- Skupljat ćemo potpise u svim mjestima u ovoj državi gdje žive Hrvati, svakoj općini i svakom gradu. Planirali smo dva načina prikupljanja, fizičko prikupljanje i online prikupljanje potpisa. Ovo će trajati nekih tri mjeseca, nakon čega ćemo obznaniti koliko smo skupili potpisa i što ćemo dalje. Poruka koju ćemo odaslati ovom peticijom ima za cilj „pritisnuti“ institucije da konačno krenu raditi svoj posao kako bi žrtve dobile pravnu zadovoljštinu – rekao je Zovko.
Neretva ’93
Prvi predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH Mirko Zelenika je u svom obraćanju poručio kako se on ovom temom bavi dugi niz godina, prvo pet godina kao dio Komisije za ratne zločine Vlade Herceg-Bosne, a onda i 15 godina kao predsjednik Udruge.
- Cijela nacija je trenutno „zabavljena“ euroatlantskim integracijama, a razgovori o ovoj temi neće ništa pokvariti po tom pitanju. Ova tematika se mora raščistiti jer „debelo“ kasnimo po tom pitanju. Vjerujem da ne postoji ijedan čovjek koji ne bi pozitivno odgovorio na pitanje želi li da se procesuiraju svi ratni zločini - ustvrdio je Zelenika.
Po njegovim riječima, najveći broj zločina nad Hrvatima dogodio u vojnoj operaciji Armije BiH „Neretva ’93“.
- Armija BiH je u toj operaciji pokušala ovladati cijelom dolinom Neretve te izbiti na more. Armija BiH nije uspjela ostvariti taj svoj plan, ali je zato ostavila na desetine logora od Bugojna do Mostara, na desetine stratišta. Zapisano je u toj akciji tko su generali koji su vodili akciju, odgovarajte sada za to - poručio je Zelenika.
Dnevnik.ba