Nevjerojatno je kako vladajuće strukture, slijepo slušajući što im diktiraju „stručnjaci“ iz međunarodnih monetarnih institucija, zaboravljaju kako se, igrajući se sa sudbinom Aluminija, zapravo igraju sa sudbinom Elektroprivede HZHB i njenom likvidnošću, igraju se sa sudbinom cijele prerađivačke industrije, sa sudbinom Luke Ploče i niza drugih subjekata, a ponajviše se igraju sa sudbinom na desetine tisuća obitelji koje opet ovise o sudbini ove industrijske grane, priopćeno je danas iz Hrvatske republikanske stranke (HRS).
HRS je, stoji u priopćenju, još početkom ove godine objavio svoj Gospodarski plan reformi.
"Prvi i osnovni temelj tog našeg plana je fiskalna reforma u smjeru drastičnih fiskalnih rasterećenja poduzetništva. To znači ukidanje svih fiskalnih i parafiskalnih nameta, čija je isključiva svrha hranjenje administrativnog aparata i birokracije, a ne investiranje. Na taj način će se kreirati okruženje u službi razvoja i zaštite domaće proizvodnje, a ne vraćanja dugova međunarodnim monetarnim institucijama i pogodovanja uvoznim lobijima", stav je HRS-a.
Na isti način bi se pomoglo i velikim proizvodnim sustavima, dodaje se, poput Aluminija Mostar. Aluminiju, stav je HRS-a, ne trebaju financijski poticaji, nego porezna rasterećenja na dobit, na prihode i oslobađanje od svih fiskalnih i parafiskalnih nameta.
"Uz sve to, potrebno je naći dugoročno rješenje za stimulirajuću cijenu struje, budući da je država vlasnik i Elektroprivrede i ima udio u vlasništvu Aluminija. Dakle, bez drastičnog fiskalnog rasterećenja Aluminija, ovaj gigant je osuđen na propast. Uzalud su financijski poticaji i kreditiranja, ako će isti biti potrošeni za porezna davanja, a ne u razvoj proizvodnje", priopćeno je.
Zar nije suludo, pita HRS, da javna poduzeća na računima komercijalnih banaka imaju pohranjenih 1.290 milijarde KM i koji se pune putem ovih fiskalnih davanja, a industrijska postrojenja od kojih se hrani pola države, grcaju u dugovima?!
"Naravno, nakon fiskalnog rasterećenja idući korak bi bio revizija poslovanja Aluminija i detaljna analiza strukture dugovanja, kako bi se objektivno uvidjelo kolika odgovornost u strukturi duga ide na stranu (para)fiskalne politike, a kolika na stranu upravljačkih struktura unutar samog Aluminija. Postoji li srednjoročna i dugoročna vizija/misija poduzeća? Postoje li planovi nalaženja alternativnih rješenja za nabavku struje (solarni paneli, vjetroelektrane i sl.) kako bi se ublažila ta troškovna strana? Nitko ne smije bježati od odgovornosti. Dakle, jedan komplementarni ispit odgovornosti i vladajućih i upravljačkih struktura, koji mora početi od oslobađanja ovog poduzeća besmislenih fiskalnih okova", stoji u priopćenju.
Dnevnik.ba