StoryEditor
struka tvrdi

Hrane neće nestati, građani zbog panike sami potiču rast cijena

Piše desk  /  06.04.2022., 07:49h
Struka ističe da je eventualne nedostatke s određenog tržišta moguće brzo premostiti.

Unatoč krizi na istoku Europe, kao i velikim poskupljenjima repromaterijala potrebnoga za sjetvu, a koja traju praktično od vremena poremećenih lanaca opskrbe, hrane u Bosni i Hercegovini, ističu ekonomisti, neće nestati, samo je pitanje koliko će ona u prosjeku biti skuplja za kućni proračun, piše Večernji list BiH.

Globalna ekonomska kretanja razlog su činjenice da su vremena u kojima je postojala nestašica iza nas, a zbog postojanja različitih vrsta prijevoza, danas je moguće uvesti sve vrste sjemena za proizvodnju, ali i sve vrste prehrambenih proizvoda u slučaju da domaća proizvodnja ne bude iskorištena u dovoljnim kapacitetima.

Unaprijeđena proizvodnja

A ta domaća proizvodnja, uvjerena je struka, sasvim je dovoljna za sve potrebe stanovnika BiH, počevši od pšenice pa do povrća, voća i mesa, samo je nužno povećati poticaje i nastaviti s mjerama koje su nedavno donesene, kao što su, primjerice, bescarinski uvoz mineralnog gnojiva i besplatno gorivo po hektaru obradive površine.

Admir Čavalić, poznati bh. ekonomski analitičar, u razgovoru za Večernji list objasnio je zbog čega su ekonomisti uvjereni da do dugoročnih nestašica hrane ne može doći, naglasivši kako se BiH nalazi na takvom geografskom području da je na pragu Europske unije, ali i okružena zemljama iz kojih uvozi prehrambene proizvode. U kontekstu same proizvodnje naveo je kako je, uslijed paničnog kupovanja određenih vrsta proizvoda, moguće stvaranje kontraučinka​, odnosno zbog umjetno izazvane krize može doći do dodatnog poskupljenja. Pritom se osvrnuo na činjenicu da su poslije početnoga šoka police u trgovinama ponovno pune, a to ide u prilog činjenici da se ne treba očekivati bilo kakva nestašica.

Dodatno, naglasio je i kako je čovječanstvo dovoljno unaprijedilo tehnike proizvodnje posredstvom kojih je moguće u kratkom razdoblju nadomjestiti određenu vrstu proizvoda, odnosno nedostatak s određenih tržišta.

Ekonomski analitičar Igor Gavran u izjavi za Faktor također ističe kako ne očekuje nestašicu bilo koje robe na tržištu u neposrednoj budućnosti pa ne misli da nam prijeti glad ili takvo nešto katastrofalno, kako neki govore.

- Robne rezerve svakako nam trebaju, i to što veće i raznovrsnije, kako bismo mogli značajnije utjecati na kretanje cijena na tržištu kad god je potrebno, a u ekstremnim slučajevima nestašica i da osiguraju opskrbljenost tržišta i dostupnost osnovnih proizvoda - istaknuo je on.

Pritom je stavio naglasak na domaću proizvodnju, objasnivši kako je iznimno važan otkup što više domaćih proizvoda i osiguran plasman domaćim proizvođačima u robne rezerve, što bi bilo posebno dragocjeno poljoprivrednicima.

Potpore i poticaji

A na putu oporavka domaće proizvodnje iznimno je bitno ulaganje u tehničko-tehnološke kapacitete, ali i povećanje ukupnih zasijanih površina, a što je pak moguće napraviti isključivo kroz sustav poticajnih mjera kojima će se smanjiti cijena sjetve. Naime, već godinu dana poljoprivrednici su suočeni s izraženim rastom cijena gnojiva, goriva i svega ostaloga potrebnoga za obavljanje procesa sjetve te im je za nastavak proizvodnje nužna pomoć države odnosno entiteta.

U tom kontekstu treba promatrati i nedavnu odluku Vijeća ministara BiH kojom se do 31. prosinca 2022. omogućava bescarinski uvoz 100.000 tona mineralnih gnojiva, kao i odluku Vlade FBiH koja je na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi donijela odluku o davanju na trajno korištenje bez naknade dizelskog goriva u količini od 1,400.000 litara iz postojećih zaliha federalnih robnih rezervi poljoprivrednim proizvođačima (50 litara goriva po hektaru). Pohvalan je i rast poticaja za poljoprivredu u federalnom proračunu, a koji ove godine iznose 106 milijuna KM, što je više za 19 mil. KM u odnosu na 2021. godinu.

Dnevnik.ba

07. prosinac 2022 14:18