Hoće li nakon američke odluke o Muslimanskom bratstvu Bakir Izetbegović završiti na crnoj listi?

Američko Ministarstvo financija navelo je kako navedeni ogranci „iz sjene i s entuzijazmom pomažu terorističke skupine poput Hamasa“, a egipatska vlada odluku je pozdravila kao „ključan korak u zaštiti međunarodne sigurnosti“. No, takva formulacija u regionalnom kontekstu priziva i pitanje — ima li ovaj potez implikacija po one političare i grupacije koje su u ranijim analizama dovođene u ideološku ili osobnu vezu s Bratstvom?

Peharovo upozorenje iz 2017.: Izetbegović pod američkom lupom

Dražen Pehar je još 2017. u tekstu za Dnevnik.ba podsjetio kako je „Politika“ krajem 2016. objavila tvrdnju da su američke obavještajne službe već tada analizirale veze Bakira Izetbegovića s Muslimanskim bratstvom. Pehar je tada konstatirao da se pitanje Bratstva u BiH „može uskoro naći visoko na agendi borbe protiv islamističke radikalizacije“.

U tom kontekstu naveo je i stajalište sigurnosnog stručnjaka Predraga Ceranića koji je podsjetio na osobno poznanstvo Bakira Izetbegovića s duhovnim vođom Bratstva, Yusufom Qaradawijem, osobom koju Egipat traži zbog optužbi povezanih s terorizmom, a kojoj su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska uskratile vize. Qaradawi, prema Peharovom tekstu, ne samo da je boravio u Sarajevu, nego je poznat i po otvorenim pozivima na sudjelovanje u sirijskom džihadu.  

Ideološko nasljeđe i politička simbolika

Pehar je 2017. podsjetio i na duboke korijene idejnog dodira Muslimana u BiH s učenjem Muslimanskog bratstva, koji sežu do djelovanja Alije Izetbegovića i njegove skupine „Mladih muslimana“. Ideje „islamskog poretka“ i „islamizacije muslimana“, sadržane u "Islamskoj deklaraciji" iz 1970., prema Peharovoj analizi, bile su po svojoj retorici kompatibilne s ideološkim postulatima Bratstva postavljenima od Hasana al-Banne i Sayyida Qutba — dvojice teoretičara koje su i brojni zapadni sigurnosni alati tretirali kao inspiratore modernog islamističkog ekstremizma.

U tom smislu, Pehar je već tada upozorio da bi BiH, kao zemlja s poviješću islamskog političkog aktivizma, mogla postati zanimljivo područje analize zapadnih obavještajnih mreža, osobito ako se Bratstvo službeno tretira kao teroristička mreža.  

Mogu li se političke veze sada pretvoriti u sankcionirane?

Američka odluka od 13. siječnja 2026. doima se kao potvrda trenda koji su Trump i njegovi sigurnosni krugovi najavljivali prije gotovo deset godina. Time se ponovno otvara pitanje — može li sada, kada se Bratstvo formalno stavlja u kategoriju globalnih terorističkih entiteta, i svaka politička ili osobna povezanost s njegovim duhovnim strukturama postati razlog za sankcije?

Ako se primijeni logika američkih sankcijskih politika, posebno nakon niza odluka protiv političkih figura na zapadnom Balkanu zbog „korupcije“ ili „ugrožavanja stabilnosti“, može se očekivati da bi se i moguća ideološka ili komunikacijska povezanost s organizacijama označenim kao terorističke mogla smatrati sigurnosnim rizikom. Time bi se, makar teoretski, otvorila mogućnost da se pitanje Bakira Izetbegovića i veza s krugovima Muslimanskog bratstva nađe ponovno na američkom stolu.

Peharova analiza iz 2017. tada je izgledala kao teorijska mogućnost: danas, nakon što su SAD formalno povukle potez koji je najavljivan još tada, ona dobiva i svoj politički i operativni okvir.

Dnevnik.ba