StoryEditor
parlamentarni izbori

Guardian: Slovačka je važnija nego što Europa misli. Uskoro bi mogla postati Putinova saveznica

Piše desk  /  06.09.2023., 10:49h

Slovačka je važnija nego što Europa shvaća. Dana 30. rujna ova mala europska država održava parlamentarne izbore koji će imati posljedice daleko izvan njezinih granica. Ako su istraživanja javnog mnijenja točna, to znači povratak Roberta Fica: čovjeka koji rasipa hvalospjeve Moskvi i ugleda se na Viktora Orbána, vođu desnice u susjednoj Mađarskoj. Europska unija i NATO uskoro bi mogli imati novog izazivača problema, piše The Guardian.

Kada je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. godine, Slovačka je uložila sve u obranu ukrajinskog suvereniteta. Doprinosom po glavi stanovnika, bila je jedna od najvjernijih podupiratelja Kijeva, postavši prva zemlja NATO-a koja je poslala borbene zrakoplove. Ako Fico bude izabran, postoji opasnost da napravi zaokret za 180 stupnjeva i pruži potporu Vladimiru Putinu.

Slovačka, zemlja od samo pet milijuna ljudi, poligon je za testiranje moći propagande. Prošle godine, bivši vojni ataše uhvaćen je na djelu kako nudi novac slovačkom novinaru za širenje ruske propagande o ratu u Ukrajini i još mnogo toga. Kad je novinska kuća Denník N objavila video prije godinu i pol dana, postao je viralan i diplomat je protjeran.

Fico, prototip populista

Thinktank Globsec, koji mjeri političku pripadnost bivših komunističkih država i djelomično ga financiraju SAD i EU, objavljuje godišnji Indeks ranjivosti. Dominika Hajdu, voditeljica Centra za demokraciju i otpornost, kaže da 50% Slovaka vjeruje kako je SAD sigurnosni rizik, što je brojka koja je znatno porasla u odnosu na prije samo nekoliko godina, dok samo 40% Slovaka vjeruje da je Rusija prvenstveno odgovorna za ukrajinski rat, što je najniži postotak u srednjoj i istočnoj Europi.

Nekoliko godina nakon raspada Čehoslovačke 1993. godine, nova neovisna slovačka država već je bila razlog za zabrinutost na zapadu. Dok su druge postkomunističke države s entuzijazmom prihvatile liberalnu demokraciju, američka državna tajnica Madeleine Albright nazvala je Slovačku "crnom rupom" regije. Članstvo u NATO-u je odgođeno. Na kraju se Slovačka ipak pridružila 2004. godine, iste godine kada je postala i dio Europske unije. Pretpostavka je tada u obje ove institucije bila da Slovačka konačno ima utvrđen identitet i utvrđen skup savezništava.

Onda je došao Fico, prototip populista. Kao premijer između 2006. i 2010., a zatim od 2012. do 2018., svojoj je domaćoj publici žarko govorio protiv Zapada, ali je pazio da ne ide protiv međunarodnog statusa quo.

Ono što se potom dogodilo potreslo je Slovačku do temelja. Ján Kuciak, mladi istraživački novinar, istraživao je korupciju koja je uključivala Ficovu vladu, subvencije EU i talijansku mafiju. Dana 21. veljače 2018. Kuciaka i njegovu zaručnicu, arheologinju Martinu Kušnírovu, ubili su plaćeni ubojice u njihovu stanu blizu glavnog grada.

U najvećim prosvjedima od Baršunaste revolucije koja je srušila komunizam 1989. godine, deseci tisuća Slovaka izašli su na ulice kako bi izrazili svoj bijes. Na kraju su Fico i cijeli njegov kabinet bili prisiljeni podnijeti ostavku, ali ne prije nego što je optužio američkog milijardera Georgea Sorosa za poticanje prosvjeda.

Iz užasa se javila nada

Iz užasa se javila nada. U lipnju 2019. ekološka aktivistica i odvjetnica Zuzana Čaputová senzacionalno je pobijedila na predsjedničkim izborima. Nekoliko mjeseci kasnije predstavljena je nova vlada, koja je nagovijestila promjene. Međutim, nekoliko tjedana nakon preuzimanja dužnosti počela je pandemija, a s njom i nevolje. Slovačka je u prošle četiri godine imala četiri premijera. Uzastopne koalicije dolazile su i nestajale, boreći se s covidom, inflacijom, energetskom krizom i ratom. Posljednja administracija pala je u prosincu usred brojnih unutarnjih sukoba.

Bio je to uvod u nevjerojatan povratak Fica. Kopirajući Orbána, proveo je vrijeme u opoziciji krećući se dalje udesno, osuđujući "ukrajinske fašiste" i protiveći se odluci slovačke vlade da otpremi sve oružje koje ima u Ukrajinu. Zatim je nazvao Čaputovu "američkom agenticom" i poput Donalda Trumpa, opisao nedavna uhićenja viših šefova obavještajnih službi kao "puč pod vodstvom policije". Prijavljeno je da postoji do 2000 Facebook stranica koje dijele antizapadnu propagandu, a Čaputová upozorava na "oluju informacija" političkih osuda s desnice, koju podržava Rusija. Njoj je dosta svega i neće se kandidirati za drugi mandat.

Ficova stranka Smer-SD vodi ispred ostalih stranaka u anketama. Stranački dopredsjednik s kojim je BBC nedavno razgovarao, Ľuboš Blaha, sukob Rusije sa Zapadom predstavlja manje u vojnim okvirima, a više kao kulturalni rat: "Mi to vidimo kao posredni rat SAD-a protiv Rusije na ukrajinskoj zemlji. Nije u pitanju Rusija i demokracija. Radi se o tome da Rusija štiti svoj kulturni i nacionalni identitet od ove liberalne manije na Zapadu".

Opasnost je uvijek prisutna, ali ima još puno do odluke, piše Guardian. Izborne kampanje u Slovačkoj često su proizvele dramatične promjene u posljednjem trenutku, a komplicirani sustav glasanja učinit će stvaranje koalicije složenim. Međutim, ono što je izvan svake sumnje jest da je Fico ponovno glavni igrač i da je politika koju zastupa ponovno u modi.

Dnevnik.ba

24. srpanj 2024 05:24