Da je ruski projektil pogodio poljsko selo u utorak, ubivši dvoje ljudi, bilo bi to prvi put da je rusko oružje palo na teritorij NATO-a, piše u svojoj analizi Guardian. Sovjetski Savez i SAD uspjeli su proći kroz cijeli hladni rat a da nisu napravili takvu pogrešku, jer su Washington i Moskva bili itekako svjesni rizika ulaska u rat zbog krive procjene.
Rusija Vladimira Putina daleko je manje predvidljiva nuklearna sila od Sovjetskog Saveza. Putinova intervencija u Siriji dovela je do toga da je turski borbeni zrakoplov oborio ruski borbeni zrakoplov iznad tursko-sirijske granice u studenom 2015., ali je taj incident obuzdan. Slično tome, raketni incident od jučer vjerojatno neće dovesti do izravnog sukoba NATO-a i Rusije.
NATO je samo jednom aktivirao članak 5
Varšava nije spomenula članak 5 NATO ugovora koji kaže da je oružani napad na jednu članicu napad na sve, a koji bi bio najvjerojatniji mehanizam eskalacije rata između NATO-a i Rusije. Na članak 5. ne može se pozvati samo jedna država članica, rekao je bivši američki veleposlanik pri NATO-u Ivo Daalder, dodajući da je za to "potreban konsenzus NATO-a". Jedini put kada su ga NATO saveznici aktivirali bilo je nakon napada 11. rujna i doveo je do toga da saveznici osiguraju zračne radarske patrole nad SAD-om i pojačaju pomorske patrole u Sredozemlju.
Čak i kad bi se zaključilo da su projektili koji su prešli poljsku granicu doista bili ruski, a ne ukrajinski proturaketni presretači, to ne bi predstavljalo "oružani napad" predviđen u članku 5, ustvrdio je William Alberque, direktor strategije, tehnologije i kontrola naoružanja za Međunarodni institut za strateške studije, prenosi Index.hr.
Kako će NATO odgovoriti?
Do sada je široki konsenzus NATO-a bio da bi ruska eskalacija dovela do pojačane opskrbe Ukrajine oružjem i da bi to – umjesto bilo kakvog oblika izravnog NATO-ovog angažmana – služilo kao sredstvo odvraćanja od ruske nesmotrenosti. To je najvjerojatniji odgovor ovog puta, a unutar NATO-a će se voditi rasprava o tome opravdava li to povećanje vrste vojne pomoći koja se pruža. Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmytro Kuleba, tvrdio je da to opravdava nabavku borbenih zrakoplova F-15 i F-16.
Incident na poljskoj granici također je obnovio pozive za uvođenje zone zabrane letova iznad zapadne Ukrajine. Zagovornici takvog poteza tvrdili su da su rizici da takav korak pokrene sveobuhvatni rat daleko manji sada nego na početku invazije, jer su ruske snage trenutno ograničene na daleki istok i jug zemlje.
Iako će ovaj incident vjerojatno biti obuzdan, to ne znači da rizici od sukoba Rusije i NATO-a zbog pogrešne procjene nisu stvarni. Kijev želi što čvršće povezati NATO s borbom njegove zemlje da obnovi svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Zelenski je u utorak rekao da su rakete bile "udar protiv naše kolektivne sigurnosti" i "vrlo ozbiljna eskalacija".
Putin postaje sve očajniji
U međuvremenu, dok se ruski vojni debakl u Ukrajini pogoršava gubitkom Hersona i okolnog teritorija, Putin postaje sve očajniji, a ultra-jastrebovi koji dominiraju televizijskim diskursom u Rusiji traže sukob kako bi se racionaliziralo poniženje.
Dok je ministarstvo obrane tvrdilo da nema nikakve veze s projektilima, Margarita Simonjan, voditeljica propagandnog kanala RT, likovala je nad implikacijama ruskog napada.
"Ako ovo nije namjerna provokacija, postoji jedna dobra vijest", rekla je Simonjan na Twitteru. "Zemlja NATO-a je tako usrano branjena da je svatko može slučajno pogoditi bilo čime i cijeli NATO neće ni znati tko ju je pogodio, čime i zašto".
Dnevnik.ba