StoryEditor
šef hrvatske diplomacije

Grlić Radman u Rimu posjetio kapelicu Schola Sancti, važnu za sve hrvatske vjernike

Piše hina  /  04.12.2021., 17:19h
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman posjetio je u subotu Hrvatsku crkvu sv. Jeronima i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu, kao i niz drugih vjerskih objekata, priopćeno je iz ministarstva.

U Papinskom hrvatskom zavodu ministar Grlić Radman susreo se s rektorom velečasnim Markom Đurinom, koji ga je upoznao s radom institucije i njezinoj važnosti za hrvatski narod i hodočasnike. 

Povijest crkve sv. Jeronima seže u 1453. kad ju je papa Nikola V. predao bratovštini tog sveca. Današnju zgradu je 1589. izgradio papa Siksto V., potomak dalmatinske obitelji. 

Od početka 20. stoljeća u sklopu crkve djeluje Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima na kojem se školuju hrvatski svećenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srijema u Srbiji, Temišvara u Rumunjskoj te Bara i Kotora u Crnoj Gori. 

Za nju se vežu brojni hrvatski velikani poput filozofa Frane Petrića, biskupa i izumitelja Fausta Vrančića, povjesničara i svećenika Franje Račkog te slikara Julija Klovića. 

U crkvi su pokopani i otac hrvatske historiografije Ivan Lucić i zadarski pjesnik Juraj Baraković.

Ministar je u Rimu posjetio Papinsko sveučilište Svetog Antuna i crkvu San Paolo alla Regola gdje mu je dobrodošlicu izrazio rektor pater Calogero Favata s kojim je obišao kapelicu Schola Sancti, važnu za sve hrvatske vjernike. 

U kapelici je izložena ploča koja svjedoči o nedavno otkrivenoj činjenici da se radi o naslovnoj crkvi kardinala, blaženog Alojzija Stepinca koji ju zbog zatočeništva nikada nije preuzeo, stoji u priopćenju. 

Tijekom svog boravka u Rimu ministar Grlić Radman obišao je i baziliku Svete Marije Velike gdje se nalazi spomen-ploča napisana na hrvatskom jeziku i glagoljici, kao svjedočanstvo posjeta svete braće Ćirila i Metoda papi Hadrijanu II. 868. godine. 

Oni su tada na oltar bazilike položili liturgijske knjige pisane glagoljicom, čime se komemorira činjenica uvođenja tog pisma u liturgijske knjige, zaključuje se u priopćenju. 

Dnevnik.ba

29. studeni 2022 19:19