Grčko ratno zrakoplovstvo dobilo je u srijedu prvih šest od ukupno 18 naručenih višenamjenskih borbenih aviona Dassault Rafale F3R. Francuska ih je isporučila Grčkoj samo godinu i pol od dobivanja ponude i četiri mjeseca od potpisivanja ugovora vrijednog 2,32 milijarde eura. Sudeći prema najavama Atene, Grčka će s Francuskom i Sjedinjenim Državama potpisati nove ugovore o nabavi vojne tehnike radi jačanja obrambenih kapaciteta jugoistočnog krila NATO-a, ali i odvraćanja Turske u njihovim egejskim prijeporima. Tportal doznaje što sve nabavlja Grčka nakon što je za čak sedam puta povećala ovogodišnji vojni proračun u odnosu na prošlu godinu
Prvih šest Rafalea DG/EG, koji se pridržavaju standarda F3R, isporučeno je u srijedu eskadrili za djelovanje u svim vremenskim uvjetima (332 MPK) sa sjedištem u zračnoj bazi Tanagra. Rafalei bi u eskadrili 332 MPK, prema planu grčkog ratnog zrakoplovstva, trebali zamijeniti već dotrajale avione tipa Dassault Mirage 2000EG/BG, a koji do sredine ove godine odlaze u mirovinu nakon 34 godine službe.
Šest Rafalea F3R preletjelo je simbolično u srijedu, 22 minute nakon podneva, atensku Akropolu poslije dvosatnog izravnog leta s Dassaultova poligona u Istres-le-Tubeu, zatim su nastavili let do zračne baze Tanagra, u koju je prvi Rafale sletio 22 minute kasnije. Radi se o četiri jednosjeda i dva dvosjeda, za koje su ranije u francuskoj bazi Merignac obučena osmorica grčkih pilota i 50 mehaničara.
Prilikom ulaska u grčki zračni prostor, Rafaleima su se pridružila dva grčka Miragea 2000, a grčki premijer Kiriakos Micotakis nije krio oduševljenje nazočeći svečanosti prijema u zračnoj bazi sjeverno od Atene.
'Ovi novi ratni zrakoplovi čine naše zračne snage jednima od najjačih u Europi i na Mediteranu. Akvizicija će ojačati fleksibilnost naše diplomacije', kazao je Micotakis, a pokrenuo je nabavu francuskih višenamjenskih zrakoplova radi odvraćanja Turske u sredozemnim prijeporima između te dvije države, piše Tportal.hr.
Nadmoć nad Turskom
Administracija desnog centra Micotakisove Nove demokracije povećala je za aktualnu godinu čak sedam puta izdatke za obranu u odnosu na prošlu godinu. Grčki piloti često su prisiljeni sudjelovati u sparingu s turskim F-16 u egejskom zračnom prostoru, koji Ankara osporava, a Micotakis je potrebu za nadogradnjom zračnih snaga opisao kao hitnu.
Uz ukupno 24 nova i polovna Rafalea, Atena će, prema Micotakisovim najavama, remontirati svoje ratne brodove i helikoptere te modernizirati 84 svojih zrakoplova tipa F-16, što uključuje kupnju projektila zrak-zrak tipa Meteor.
Grčka, ističu insajderi, pregovara s Washingtonom oko nabave najnovijeg zrakoplova F-35, a koji se nakon silnih tehničkih poteškoća pokazao kao američki izvozni hit. Kupovinom tog aviona smanjenog radarskog odraza Grčka bi imala nadmoć nad Turskom, koja je u listopadu prošle godine zatražila od Washingtona prodaju 40 borbenih aviona F-16 i 80 kompleta za modernizaciju zračnih snaga, nakon što je propao turski pokušaj nabave američkih F-35.
Grčko naoružavanje nije bez kontroverzi i naišlo je na neodobravanje tamošnje oporbe. Lijevo orijentirana stranka Siriza smatra da je potrošnja pretjerana u vrijeme pandemije i sve većih troškova koji opterećuju Grčku. Službena Atena ističe da je modernizacija podjednako usmjerena na jačanje grčke sigurnosne uloge na jugoistočnom krilu NATO-a, ali i na jačanje spremnosti nacije protiv Turske, također članice Sjevernoatlantskog saveza.
Grčka i Turska su u ljeto 2020. godine bile na rubu rata zbog turske potrage za plinom u vodama Egejskog mora, a koje su za Atenu dio grčke 'ekskluzivne ekonomske zone', što Ankara osporava. Napetosti su vrlo brzo smanjene jer je i jednima i drugima bila potreba uspješna turistička sezona koja je, nakon godinu i pol pandemije uzrokovane covidom-19, postala pitanje gospodarskog opstanka. Uz to, nervozu u Ateni izazvali su nedavni gospodarski problemi Ankare nakon valutne krize.
Joannis Mihaletos iz atenskog Instituta za sigurnosnu i obrambenu analizu (I.S.D.A) smatra da obje države žele unaprijediti svoju ulogu unutar NATO-a zbog mogućih diplomatskih i političkih posljedica, ali i osigurati obrambene kapacitete u regionalnim trzavicama u istočnom dijelu Egejskog mora, uključujući Cipar.
Grčki F-35 kao rješenje za ukrajinsku i bliskoistočnu krizu
Valja napomenuti da je Micotakis dogovorio s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i kupnju tri najmodernije fregate Belharra i Pariz bi ih trebao isporučiti do 2025. godine. Ugovor, vrijedan tri milijarde eura, potpisan je u kritičnom trenutku za Francusku, nakon što je nastojala nadoknaditi gubitak ugovora o prodaji podmornica Australiji, a koja je ranije nudila Parizu prodaju rabljene fregate klase Adelaide.
Belharre su interventne fregate srednje veličine (FTI), istisnine 4250 tona, koje imaju posebno oblikovan pramac radi veće stabilnosti plovila pri velikim brzinama. Tako dizajniran pramac maksimizira duljinu vodne linije plovila, samim time i brzinu, te je boljih hidrodinamičkih karakteristika u odnosu na klasični pramac.
Fregate tipa Belharra, što je izvozno ime nazvano po popularnom surferskom okupljalištu na jugozapadu Francuske, dugačke su 122 metra, a naoružane su topom kalibra 127 milimetara i dvama osmerostrukim vertikalnim lanserima A50 Sylver za protuzračne projektile Aster 15. Plovilo ovog tipa ima krmnu letnu palubu i hangar koji može skladištiti višenamjenski helikopter NH90, razvijen kao odgovor na potrebe NATO-a za borbenim helikopterom koji se dobro snalazi i u pomorskom okruženju. Prema dostupnim podacima, brzina Belharre iznosi 27 čvorova, doplov pri brzini od 15 čvorova je 5000 nautičkih milja dok posadu čine 110 mornara i 15 članova helikopterske posade.
Vojni analitičari ukazuju na to da grčka nabava oružja dolazi u trenutku povećanih napetosti između Sjevernoatlantskog saveza i Rusije zbog Ukrajine. Stoga smatraju da potencijalna grčka kupovina višenamjenskog aviona F-35 ima uporište u NATO-voj strategiji prema istoku Europe, osobito nakon što je Poljska naručila 32 takva zrakoplova, a Finska, kao NATO-ov partner, najavila nabavu čak 64 primjerka po cijeni od 8,3 milijarde dolara.
Prema stručnjacima, umrežene snage finskih, poljskih i grčkih F-35 mogle bi formirati obrambeni perimetar oko istočne Europe kako bi odvratile Rusiju od širenja na zapad. Grčki F-35 mogli bi ugroziti Rusiju s juga dok bi finski i poljski mogli pokrivati sjever i središnji dio Europe u njezinom isturenijem dijelu prema istoku. Uz to, potencijalni grčki F-35 pokrivali bi Crno more i pomagali u obrani ključnih istočnih članica NATO-a poput Rumunjske, a bili bi i nadomak Bliskog istoka te bi, uz savezničku podršku izraelskim F-35, odvraćali Iran od bilo kakve agresije u ionako nestabilnoj regiji.
Dnevnik.ba