Specifičnosti HNŽ-a i SBŽ-a
Okupljene je u temu uveo Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH, a poseban naglasak stavio je na specifičnost županija SBŽ i HNŽ koje su, po Washingtonskom sporazumu, imale poseban status, a njihovi narodi potpunu ravnopravnost i mehanizmima zaštite.
- U tom tonu i Travnik je trebao biti ustrojen kao Mostar. Međutim, nakon nametnutih odluka na Ustav od visokog predstavnika, naša županija gubi paritetni status Bošnjaka i Hrvata, što je omogućilo dominaciju brojnijeg naroda - upozorio je predsjednik ŽO HDZ-a BiH SBŽ-a.
Prijedlogom HNS-a BiH za izmjenama Izbornog zakona BiH postignuta je maksimalna moguća ravnopravnost Hrvata sa svih područja BiH, pa tako i SBŽ-a. Prijedlog nije izraz volje samo hrvatskih predstavnika jer su u njega ugrađene i primjedbe kao rezultati brojnih pregovora s drugim strankama koje pak sada, predvođene SDA, takav prijedlog ne prihvaćaju, što navodi na zaključak kako je krajnji cilj Bošnjaka nastavak dominacije nad najmalobrojnijim narodom.
- Te intencije moraju prestati i HDZ BiH se s tim nikad neće pomiriti jer ni jedna hrvatska ruka nije sudjelovala u izmjenama Izbornog zakona, pa ni Ustava koje su išle na štetu Hrvata. Kompromisa više nema jer nitko od stranih predstavnika nije našao nijedan konkretan problem vezan uz naš aktualni prijedlog izmjena - kazao je Nikola Lovrinović.
- Građanska država je put u unitarnu državu u kojoj vlada volja većinskog naroda - nastavio je s temom predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara te objasnio model izbora članova Predsjedništva BiH prema kojem bi se iz Federacije BiH za potrebe tog prijedloga formirala tri ad hoc izborna područja - A, B, i C. Izborno područje A obuhvaćalo bi općine s dvotrećinskom bošnjačkom većinom, izborno područje B općine s dvotrećinskom hrvatskom većinom, a izborno područje C sve ostale općine, odnosno općine u kojima ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju dvotrećinsku većinu.
Izbor izaslanika
Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara okupljenima je objasnila tzv. dionički model izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH koji predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu udjelu u toj županiji u odnosu na ukupan broj tog naroda u FBiH, prema popisu stanovništva iz 2013., ali i upozorila na posljedice neusvajanja izmjena Izbornog zakona BiH.
Izbori se mogu raspisati i provesti te provesti do Zastupničkog doma. Federalni Dom naroda, kao ni državni, a samim time ni izvršna vlast, prema trenutačnom stanju, ne mogu biti konstituirani, piše Večernji.
Dnevnik.ba