Gospodarstvo usporava, cijene rastu: Što nam donose najnovije prognoze MMF-a za BiH?

Istovremeno, MMF upozorava da se svjetsko gospodarstvo, unatoč dosadašnjoj otpornosti, suočava sa sve ozbiljnijim rizicima zbog rata na Bliskom istoku, visokih cijena energenata i povećanja javnog duga.

Prema listopadskim projekcijama MMF-a, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine usporit će se s 2,4 posto, koliko je procijenjeno za 2025. godinu, na 2,3 posto ove godine, dok se u 2027. očekuje blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2,6 posto.

Istovremeno, prosječna godišnja inflacija u BiH trebala bi porasti s četiri posto u 2025. na pet posto u 2026. godini, nakon čega MMF predviđa njezino usporavanje na 3,3 posto u 2027. godini.

U izvješću se također navodi da će deficit tekućeg računa Bosne i Hercegovine ove godine iznositi 4,9 posto BDP-a, u usporedbi s 3,1 posto u 2025. godini, dok se za sljedeću godinu predviđa deficit od 4,8 posto BDP-a.

Stopa nezaposlenosti, prema projekcijama MMF-a, trebala bi ostati na 12,2 posto tijekom 2026. i 2027. godine.

Prognoze pokazuju da će neke zemlje u regiji ove godine ostvariti nešto veći gospodarski rast od Bosne i Hercegovine. Za Srbiju se predviđa rast od 3,3 posto, za Crnu Goru tri posto, za Albaniju i Sjevernu Makedoniju po 3,5 posto, dok bi hrvatsko gospodarstvo trebalo rasti za 2,2 posto.

Na globalnoj razini, MMF predviđa gospodarski rast od 3,1 posto u 2026. i 3,4 posto u 2027. Prognoza za ovu godinu je nepromijenjena u odnosu na travanjsko izvješće, dok su očekivanja za sljedeću godinu umjereno poboljšana.

Unatoč tome, MMF upozorava da povoljni ukupni pokazatelji prikrivaju sve izraženije razlike među gospodarstvima, posebno između zemalja koje imaju koristi od ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i onih koje su snažno izložene rastu cijena energije.

Prema procjenama Fonda, globalna inflacija će porasti s 4,1 posto u 2025. na 4,7 posto ove godine, prvenstveno zbog viših cijena energije i hrane, dok bi se 2027. trebala vratiti na 4,1 posto.

U izvješću MMF ističe da se svjetsko gospodarstvo posljednjih godina suočilo s nizom izvanrednih poremećaja, uključujući pandemiju, rat u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku i promjene u međunarodnim trgovinskim odnosima.

Iako su financijski sustavi i tržišta rada pokazali znatnu otpornost, mogućnosti zemalja da ublaže posljedice novih kriza postaju sve ograničenije.

Glavna ekonomistica MMF-a Silvana Tenreyro upozorila je u predgovoru izvješća da bi globalno gospodarstvo uskoro moglo dosegnuti granice svoje otpornosti ako zemlje ne ojačaju proizvodne kapacitete i ne obnove financijske rezerve kako bi odgovorile na buduće šokove.

Posebno zabrinjava dugotrajni sukob na Bliskom istoku, koji je doveo do ozbiljnih poremećaja u međunarodnoj opskrbi naftom i drugim energentima.

MMF navodi da je prije početka sukoba kroz Hormuški tjesnac dnevno prolazilo otprilike 20 milijuna barela nafte, odnosno oko četvrtine ukupne svjetske pomorske trgovine naftom.

Posljedice zatvaranja ove važne pomorske rute do sada su djelomično ublažene preusmjeravanjem isporuka, povećanjem proizvodnje u drugim zemljama, korištenjem postojećih zaliha i manjom ovisnošću svjetskog gospodarstva o nafti u usporedbi s prethodnim desetljećima.

Osim energetskih poremećaja, MMF kao jedan od ključnih rizika izdvaja visoki javni dug. Troškovi državnog zaduživanja rastu, a mnoge su vlade već iskoristile značajan dio svojih fiskalnih rezervi kako bi ublažile posljedice prethodnih kriza.

Fond upozorava da bi kombinacija visokog duga, rastućih kamatnih stopa i novih inflacijskih pritisaka mogla dodatno ograničiti sposobnost zemalja da zaštite gospodarstvo i stanovništvo.

Istodobno, ubrzana ulaganja u umjetnu inteligenciju predstavljaju jedan od važnih čimbenika koji podržavaju svjetski gospodarski rast. Povećana potražnja za tehnološkom opremom, poluvodičima i digitalnom infrastrukturom potaknula je ulaganja i međunarodnu trgovinu.