U nastavku prenosimo pitanja reporterke N1 Mateje Dominiković i odgovore Gordana Lauca.
Stanje na nacionalnoj razini s covidom-19 posljednjih dana i nije najsjajnije, možda je bilo i težih trenutaka, ali to na brojkama nismo osjetili, no danas na ukupan broj testiranih imamo 10,65 posto zaraženih. Jesu li to alarmantni podaci?
Ono što vidimo u čitavoj Europi je da se broj ljudi kojima je potvrđena zaraza bitno širi. Hrvatska tu još nije među najgorima, kada pogledate, Slovačka ima četiri puta više, Češka ima deset puta više, tako da kod nas situacija nije alarmantna ni što se tiče brojeva, a posebice nije što se tiče broja teško bolesnih ljudi. Mi još imamo svega dvadeset i nešto ljudi na respiratorima, tako da ovo još uvijek nije razlog za paniku. No činjenica je da je trend loš, sada moramo vidjeti hoće li se taj trend nastaviti u smjeru gore navedenih zemalja pa ćemo završiti na tisuću ili dvije tisuće dnevno, što bi bilo stvarno zabrinjavajuće. Ili će se pak trend lagano usporiti, što znači da je pandemija pod kontrolom.
Član ste Znanstvenog savjeta Vlade RH. Što bi struka zajedno s građanstvom trebala napraviti da se taj negativni trend zaustavi ili da barem stagnira?
U ovom trenutku je jako teško znati što je najbolje napraviti jer kada pogledamo Argentinu, Čile, Peru, koji imaju mjesecima vrlo stroge lockdowne, oni i dalje imaju vrlo velik broj slučajeva. Nije sigurno da bi radikalni lockdown, ako se provodi u zimskom periodu, mogao bitno smanjiti broj slučajeva. Lockdowni rade učinkovito kada imate mali broj zaraženih. To je ono što smo vidjeli u Novom Zelandu, Kini i u nekim drugim istočnim zemljama. Kod velikog broja zaraženih jako teško je tu infekciju potpuno suzbiti. Mi moramo samo na neki način optimizirati mjere da nemamo naglo povećanje broja. Ako ostane petsto, tristo, dvjesto zaraženih na dan, ja mislim da nema potrebe za nekim bitnim promjenama. Ako vidimo da se broj povećava i pogotovo ako vidimo da se broj bolesnih ljudi povećava, onda će trebati razmišljati kako smanjiti kontakte među ljudima.
Pa ipak Stožer civilne zaštite RH već sada razmišlja u smjeru obveznog nošenja zaštitnih maski u svim zatvorenim, ali i na nekim otvorenim prostorima, primjerice tamo gdje je velika koncentracija ljudi, red ispred banke, pošte itd. Razmišlja se i u smjeru ograničavanja javnih okupljanja, je li to ispravan smjer?
Sigurno je da se virus prenosi s čovjeka na čovjeka i način da spriječite prijenos virusa je držati udaljenost. Ako ne možete držati udaljenost, pokušajte napraviti neku barijeru. Maska je jedna od stvari koja može napraviti barijeru među ljudima. S tim da na masku uvijek treba gledati na način da moja maska štiti ljude oko mene, a ne da štiti mene. Maska ne daje sigurnost i pored maske se možete zaraziti. Primarno održavanje udaljenosti među ljudima, izbjegavanje velikih okupljanja u zatvorenim prostorima i maska uvijek može pomoći, maska ne može škoditi.
Biste li vi rekli da je covid-19 karantenska bolest?
Kada dođe do velikog širenja virusa kao što je ovdje slučaj, vi to ne možete zaustaviti na taj način jer se virus previše proširio. Možemo jedino nekakvim globalnim mjerama pokušati usporiti širenje da ne dođe do preopterećenja zdravstvenog sustava. Ne smijemo zaboraviti da je ovo samo jedan od virusa, na svijetu postoje stotine i stotine virusa koji su puno gori od ovoga i ne možemo se fokusirati samo na jedan, jedino što moramo paziti je, jer znamo da ovaj virus može zaraziti jako puno ljudi u kratko vrijeme, da nam se ne dogodi da se ne optereti zdravstveni sustav.
Upravo na tom tragu je i sljedeće pitanje. Na ukupan broj testiranih u Gradu Zagrebu čak 20 posto je pozitivnih.
Svjetska zdravstvena organizacija je procijenila da je oko 10 posto ljudi na planetu zaraženo covidom-19. Kako je Hrvatska na prvoj liniji središta europskog, što je bila Italija, kako smo bili otvoreni čitavo ljeto, osobno vjerujem, a to su procjene i našeg HZJZ-a, i u Hrvatskoj je oko 10 posto populacije zaraženo novim koronavirusom. To što smo mi pronašli u testovima ne znači da je toliko zaraženih ljudi. I to što je broj potvrđenih s 200 skočio na 500 ne znači da se epidemija udvostručila. Jednostavno taj broj ljudi smo našli. Tijekom ljeta očigledno je veći broj ljudi imao vrlo blage simptome, mi smo imali zaražene ljude, ali nismo imali bolesnih ljudi. Kako dolazi zima, bit će sve više zaraženih, a, nažalost, bit će i sve više bolesnih.
I za kraj, još jedan član Vladinog znanstvenog savjeta Radman tvrdi da u Hrvatskoj godišnje umire 50.000 ljudi, a od covida-19 preminulo je nešto više od 300. Čemu onda sve ovo?
Ti brojevi nisu sporni. U Hrvatskoj umire 50.000 ljudi godišnje, dnevno oko 150 umre iz različitih razloga. I koronavirus do sada u Hrvatskoj nije bio veliki zdravstveni problem. Nije bio zato što smo ga na vrijeme zaustavili u ožujku i nije se razbuktao kao u Italiji ili New Yorku. Mi još ne znamo što će se dogoditi preko zime. Možda koronavirus postane ozbiljan zdravstveni problem, za sada on u RH doista nije. Važno je pratiti trendove, važno je paziti da nam se ne dogodi situacija da nas ne iznenadi veliki broj teško bolesnih ljudi. Ako doista tako gledamo, broj ljudi na respiratorima se ne mijenja bitno u zadnjih nekoliko tjedana, mi trenutno nemamo veliko širenje epidemije koje bi nas trebalo uplašiti.
Dnevnik.ba