Article_Top_970x250

"Godinama se sustavno uskraćuju prava Hrvata Tuzlanske županije"

Danijel Nikolić:

"Godinama se sustavno uskraćuju prava Hrvata Tuzlanske županije"

ruj 26, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Vlada Tuzlanske županije, u kojoj su “zaboravili” imenovati ministra iz reda hrvatskog naroda i zbog čega je utvrđeno kršenje Ustava Bosne i Hercegovine, samo je vrh ledenog brijega kada je riječ o odnosu prema hrvatskoj zajednici na prostoru ove županije, koja je dovedena u takvu poziciju da se mora boriti za svoja prava u svakodnevnim životnim pitanjima.

Počevši od infrastrukturnih projekata, preko udžbenika pa do kršenja zastupljenosti u poduzećima i institucijama sukladno popisu iz 1991.; popis primjera u kojima je očigledno kršenje Ustavom i zakonom zajamčenih prava Hrvata poveći je te zahtijeva ozbiljnu analizu, ali i jasan apel predstavnicima međunarodne zajednice i onima koji su zaduženi za poštivanje daytonskih temelja BiH.

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Soli, Tuzla, Danijel Nikolić u intervjuu za Večernji list govori o ovom, ali i drugim problemima s kojima se suočavaju Hrvati Tuzlanske županije te upozorava kako vladajuća politika u ovoj županiji i na lokalnim razinama uopće nema sluha za potrebe i probleme hrvatske zajednice.

Ističe kako je to vidljivo od odnosa prema infrastrukturnim projektima, preko obrazovanja pa do popunjavanja javnih poduzeća gdje se, samo kada je riječ o županijskoj razini, Hrvatima uskraćuje 200 radnih mjesta. Nikolić dodaje i kako je stanje možda još i lošije kada je riječ o lokalnoj razini.

S obzirom na odluku Ustavnog suda FBiH koji je zaključio kako Vlada županije nije u skladu s Ustavom, budući da na ministarskoj poziciji nemaju osobu iz reda Hrvata, postoji li mogućnost da u Vladu uđu legitimni predstavnici Hrvata?

Imali smo prije nekoliko dana razgovor s predstavnicima SDA gdje nam je jasno podvučeno kako nema mogućnosti da HDZ BiH bude dio vlasti. Oni koji su protiv toga jesu predstavnici DF-a, koji ne žele ni kakav način vidjeti nekoga iz HDZ-a BiH u Vladi.

Trenutačno pokušavaju iznaći neki model koji ostaje samo na razini priče, odnosno kao njihove želje i intencije da se ispoštuje mišljenje Ustavnog suda. Međutim, mi smatramo kako od toga nema ništa te da neće doći do rekonstrukcije županijske Vlade.

Mi, legitimni predstavnici Hrvata Tuzlanske županije, jasno smo izrekli svoj stav kako ne želimo da se netko na takav način igra s Hrvatima na prostoru Tuzlanske županije, a isto tako ne treba tražiti neke ljude i osobe kada postoji zajednica koja djeluje na prostoru Tuzlanske županije i koja ima puni legitimitet.

Problem je što Klub Hrvata u Skupštini šuti na sve ovo što se događa.

Na njima je, rekao bih, najveći teret i odgovornost jer nisu voljni i spremni povući ovo pitanje, već podržavaju politiku koja jasno krši Ustav i zakon. Ali, nažalost, to kod njih nikomu ne smeta. Vjerojatno će do kraja ovoga izbornog ciklusa ostati ovakvo stanje.

Zbog čega su male šanse za rekonstrukciju županijske Vlade? Odnosno, što bi ona u konačnici i značila bez legitimnih predstavnika Hrvata?

Nitko se u ovoj većini ne želi odreći svojeg ministra. Oni deklarativno govore da jesu za rekonstrukciju, ali ne vidim mogućnost da će do toga doći u realnom vremenu. Na kraju, što to znači ako će ponovno tamo sjediti netko tko se samo izjasni da pripada tom narodu kako bi zauzeo pozicije? Dakle, očito postoji različito poimanje potrebe da netko stvarno predstavlja zajednicu Hrvata.

Iz istupa i apela jasno je kako je ovo jedan od primjera nekorektnog odnosa prema Hrvatima Tuzlanske županije. Na kojim je područjima posebno izraženo kršenje prava koja su utvrđena Ustavom, kao i zakonima?

Osim postupka imenovanja Vlade Tuzlanske županije, narušavanje prava se, nažalost, nastavlja kroz institucije na županijskoj razini. Danas na razini županije imamo blizu 200 radnih mjesta u poduzećima koja bi, kada bi se poštovao princip konstitutivnosti i zastupljenosti, trebala ići Hrvatima.

Dakle, 20 godina 200 radnih mjesta uzima se Hrvatima samo zato što se ne poštuje zakon i Ustav koji je precizirao da institucije moraju u broju zaposlenih odražavati princip zastupljenosti naroda sukladno popisu iz 1991.

Vjerojatno bi stanje bilo i lošije kada bi se došlo do podataka po općinama i njihovim javnim poduzećima. Mi smo kao HDZ Bosne i Hercegovine uputili svima apele i dopise i većina odgovora je da ne vode precizne evidencije o nacionalnoj zastupljenosti. Dakle, na takav način skrivaju podatke, svjesni kako nisu ispoštovani.

Kršenje je očigledno i kada je riječ o nekim osnovnim pitanjima iz svakodnevnoga života?

Posljednji primjer je problematika besplatnih udžbenika. Naime, samo učenici koji pohađaju Katolički školski centar, a koji je javna ustanova, nisu dobili udžbenike.

Radi se o učenicima od 1. do 4. razreda. Ova dva-tri primjera samo su jedan pokazatelj kontinuiteta politike koja ne želi da na neki način hrvatska zajednica egzistira, već pokušava na svaki mogući način, pa i kroz najbanalnije primjere, pokazati da nemamo svi jednaka prava.

Preduvjet opstanka je imati dostupne one usluge koje ima i ostatak pučanstva, a posebice u središtima. Kakvo je stanje kada je riječ o odnosima prema infrastrukturnim projektima, a u kontekstu većinski hrvatskih naselja?

Kada je riječ o mjestima na prostoru Tuzle, a koja nemaju vode, njih 80 posto su mjesta gdje većinski žive Hrvati. Slično je i kada je riječ o mjestima gdje nema javnog prijevoza ili gdje nema redovitog čišćenja prometnica zimi.

Onim ljudima koji žive u selima, koja nisu u užem središtu, mnogo je toga onemogućeno politikom koja ne vidi i ne sluša potrebe i vapaje ljudi, kao i želju da imaju približno jednake uvjete kao i onaj stanovnik u samom središtu.

Naravno, treba razvijati gradska središta, ali ne može se 7, 8 ili 10 godina neke stvari stavljati pod tepih i uvijek govoriti “bit će iduće godine”. Vlasti Tuzle, Živinica, Gradačca i Srebrenika ne čuju potrebe zajednice koja postoji i koja se bori imati koliko-toliko pristojne uvjete. Ima prostora i potrebe za puno boljim i iskrenijim odnosom unutar politika koje ovdje vladaju. Ali, one jednostavno ne vide i čuju potrebe s terena.

Dnevnik.ba