Christian Drosten, jedan je od znanstvenika koji su identificirali virus SARS 2003. godine. Kao voditelj referentnog laboratorija za korona viruse njemačkog javno-zdravstvenog instituta, postao je ključni stručnjak za srodni virus koji trenutno uzrokuje pandemiju u cijelome svijetu, piše Jutarnji.hr.
Drosten uz to upravlja Institutom za virusologiju u Berlinskoj bolnici Charité.
Za The Guardian dao je ekskluzivni intervju u kojem navodi da su klinike za intenzivnu njegu u Njemačkoj poluprazne, zato što su ‘rano i široko‘ započeli dijagnostiku i zaustavili epidemiju korona virusa. Doveli su reprodukcijski broj, što je ključna mjera za širenje virusa, ispod 1.
Ljudi u Njemačkoj tvrdili su da je vlada pretjerano reagirali. Christian zbog toga smatra da bi pritisak javnosti mogao dovesti do prebrzih reakcija u ublažavanju mjera na razini saveznih država, što bi dovelo i da rasta reprodukcijskog broja i onoga što ga najviše brine, a to je drugi val zaraze.
Nastavak izolacije iskorijenio bi zarazu?
- U Njemačkoj postoji skupina zagovornika produljenja izolacije. Oni smatraju da bi se time reprodukcijski broj spustio ispod 0,2 i bio sklon sam podržati ih. No, još nisam u potpunosti siguran. Reprodukcijski broj je samo prosjek, indikator. Ne govori ništa o džepovima visoke prevalencije, poput domova starijih građana, gdje će dulje trajati iskorjenjivanje bolesti i gdje bismo mogli vidjeti brzu obnovu zaraze, čak i ako se izolacija produlji - rekao je znanstvenik.
Ograničenje obnove zaraze moglo bi se ostvariti samo praćenjem kontakata
- Sada imamo dokaze da se gotovo polovica infekcija realizira prije nego što čovjek koji prenosi zarazu razvije simptome, a ljudi su zarazni dva dana prije toga. To znači da su tragači za kontaktima, koji rade s pacijentima u utrci s vremenom kako bi identificirali one koji su bili izloženi. Njima je potrebna pomoć kako bi uhvatili sve potencijalno izložene je prije moguće, a to će zahtijevati elektroničko praćenje kontakata - rekao je Dorsten.
Do ‘imuniteta krda‘ proći će još dosta vremena, kaže znanstvenik. Kako bi se to ostvarilo potrebno je da 60-70 posto populacije ima virusna antitijela dok se rezultati testova pokazuju da smo u Europi i SAD-u još uvijek na jednoznamenkastim brojkama.
- Problem je što testovi nisu pouzdani zbog lažnih pozitivnih. Nije riječ samo o imunitetu krda. On pretpostavlja potpuno miješanje stanovništva, ali postoje razlozi koji su djelomično povezani s društvenim mrežama koje ljudi stvaraju zbog čega se cjelokupna populacija niti u jednom trenutku ne može zaraziti. Mreže se mijenjaju i novi ljudi su izloženi virusu te se tako mogu potaknuti valovi infekcije. Drugi čimbenik koji bi mogao utjecati na imunitet krda je da i drugi korona virusi, primjerice oni koji uzrokuju prehladu, nude zaštitu protiv ovog. Ne znamo, ali moguće je - dodao je.
‘Nisam siguran da sve zemlje mogu testirati baš svakog stanovnika‘
- I u Njemačkoj, s našim ogromnim kapacitetom testiranja i većinom usmjerenim prema ljudima koji prijavljuju simptome, nismo imali stopu pozitivnosti iznad 8 posto. Stoga, mislim da bi ciljano testiranje moglo biti najbolje, za ljude koji su stvarno ranjivi. To je osoblje u bolnicama i domovi za starije. Iako nije potpuno provedeno u Njemačkoj, približavamo se tome. Drugi cilj bi trebao biti da pacijenti u prvom tjednu simptoma, posebno stariji koji u ovom trenutku prekasno dolaze u bolnicu. Trebamo sustav nadzora kako bismo redovito testirali stanovništvo i pratili razvoj broja reprodukcije - rekao je.
Dorsten priznaje kako ni on još uvijek ne zna dovoljno o senzualnosti virusa te navodi da su na Harvardu zaključili kako bi mogao oslabiti tijekom ljeta, ali da će učinak biti malen. Vjeruje da je pandemija krenula iz Kine, ali ne smatra da je zaraza krenula s otvorene tržnice u Wuhanu.
Jedan od mogućih izvora zaraze - kunopas
- Vjerojatnije je da je počela tamo gdje je životinja uzgajana - rekao je.
Ne smatra ljuskavca (pangolin) domaćim posrednikom te podsjeća da se u literaturi o SARS-u navodi da je virus pronađen kod mačaka cibetki, ali i kod kunopsa (racoon dog).
- To su i mediji previdjeli. Kunopsi su masovna industrija u Kini, uzgajaju se na farmama i hvataju u divljini zbog krzna. Kada bi mi netko dao nekoliko stotina tisuća dolara i besplatan pristup Kini da pronađem izvor virusa, tražio bih ga na mjestima gdje se uzgajaju kunopsi - rekao je virolog.
- Nulti pacijent je gotovo sigurno zaražen virusom koji je vrlo sličan prvim sekvencioniranim virusima. Mislim da se čak ne bi moglo tvrditi da će nam to pomoći u sprječavanju budućih pandemija korona virusa, jer će čovječanstvo biti imuno na sljedeći korona virus povezan sa SARS-om zato što je bilo izloženo ovom. Ostali korona virusi bi mogli predstavljati prijetnju, a glavni je kandidat virus respiratornog sindroma na Bliskom istoku (Mers). Ali, da bismo razumjeli tu prijetnju moramo proučiti kako se Mers virusi razvijaju u devama na Bliskom Istoku - dodao je, prenose 24sata.hr.
Dnevnik.ba