Ideja postepenog pridruživanja bila je osnova za "reformirani pristup procesu pridruživanja EU", neslužbenom dokumentu od šest stranica kojeg je Francuska dostavila europskim diplomatama u petak, 15. studenoga, objavio je Euobserver.
Proces proširenja EU-a trenutno se odvija kroz pristupne pregovore sa zemljama kandidatkinjama, koji pokrivaju 35 tematskih poglavlja. Kada kandidatkinje pristanu provesti potrebne reforme, postanu punopravne članice i ostvaruju pristup europskim programima, poput znanstvenih grantova i do deset milijardi eura godišnje u subvencijama EU-a.
Ali u novom francuskom modelu reforme bi se provodile kroz proces od sedam koraka, koji osigurava postepeni pristup odabranim programima i fondovima EU-a, sve do punopravnog članstva.
Tih sedam koraka su: vladavina zakona i osnovna prava; obrazovanje i istraživanje; zapošljavanje i socijalna pitanja; financijski poslovi; jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo; vanjski poslovi; i "drugi". Kada kandidatkinje ispune prvi korak, dobivaju, primjerice, pristup Eurojustu, sustavu pravosudne suradnje.
Ispunjavanje drugog koraka donosi pristup programu Horizon 2020 i omogućava balkanskim sveučilištima učešće u Erasmus programima razmjene studenata.
Nakon četvrtog koraka bi mogli pristupiti EU-ovoj bankarskoj uniji, dok bi ispunjavanje petog koraka omogućilo korištenje strukturalnih fondova vrijednih nekoliko milijardi eura.
- Završetak pregovora koji odgovara svakom koraku kojeg zemlja poduzme otvorit će mogućnost sudjelovanja u odgovarajućim programima EU-a, povezanost s određenim relevantnim sektorskim politikama i, prema potrebi, imati koristi od određenog ciljanog financiranja – navodi se u dokumentu kojeg je dostavila Francuska, a dodaje se da krajnji cilj ostaje "potpuno pristupanje".
Ministri europskih poslova EU-a bi o ovom prijedlogu trebali raspravljati već u utorak u Bruxellesu, za kada je zakazan sastanak Vijeća za opće poslove EU-a. Da bi ovaj prijedlog bio prihvaćen, morat će ga podržati svaka članica EU-a.
Ukoliko se to i dogodi, Europska komisija bi ove ideje trebala pretočiti u detaljniji pravni dokument do siječnja 2020. godine. Ovaj prijedlog je stigao nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron šokirao europsku javnost korištenjem veta i sprečavanjem započinjanja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Veto je opravdano izazvao zabrinutost da Francuska namjerava spriječiti daljnje širenje EU-a na Zapadni Balkan, što bi, upozoravaju iz Njemačke i SAD-a, moglo rezultirati nestabilnošću u regiji, te jačanjem utjecaja Kine i Rusije.
Međutim, u francuskom dokumentu se ističe "nedvosmislena opredijeljenost ka europskim perspektivama zemalja zapadnog Balkana". Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina, dodaje se, pripadaju Europi svojom povješću, kulturom i zemljopisom.
Dokumentom se pravda i Macronov veto, tvrdeći kako je posljednjih 20 godina intervencija EU-a na zapadnom Balkanu rezultiralo presporim napretkom i nedovoljnim koristima za građane.
Model postepenog pristupa i "korak po korak" financiranje bi, navodi se, donijelo konkretne koristi. S druge strane, Francuska upozorava da nazadovanje u demokraciji i vladavini prava nosi svoju cijenu, te pozivaju na "rigorozne uvjete" i "reverzibilnost" ukoliko se pristupni pregovori ne odvijaju na odgovarajući način.
- Kriteriji za prelazak s jednog koraka na drugi će biti precizno definirani, omogućavajući potvrdu njihove efektivne i dugotrajne provedbe – navodi se u dokumentu, prenosi Faktor.
Dnevnik.ba