U povijesnom zaokretu sigurnosne politike nakon desetljeća vojne nesvrstanosti, Finska je 4. travnja postala 31. članica NATO-a, odgovarajući na invaziju susjedne Rusije na Ukrajinu.
Prilikom pristupanja, vlada je odlučila da Finska neće dopustiti stacioniranje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ali nije postavila druga ograničenja za članstvo te nordijske zemlje.
U praksi, Finska će sudjelovati u radu NATO-ve grupe za nuklearno planiranje, koja preispituje i postavlja nuklearnu politiku saveza, a mogla bi se pridružiti funkcijama podrške nuklearnim operacijama NATO-a izvan vlastite teritorije, kazao je glavni direktor za obrambenu politiku Janne Kuusela za Reuters.
- Nuklearno oružje ima centralnu ulogu u odvraćanju i obrani koju je izgradio NATO. Mi ćemo uživati zaštitu od njega, i stoga je dobro da Finska u potpunosti sudjeluje na različite načine i nipošto se ne zatvara - rekao je Kuusela.
Među članicama NATO-a samo je Francuska odustala od sudjelovanja u grupi za nuklearno planiranje, odlučivši se pridržati donošenje odluka o vlastitom nuklearnom oružju za sebe.
- Te aktivnosti vode nuklearne sile - rekao je Kuusela, misleći na Sjedinjene Države i Britaniju, koje obje imaju vlastiti nuklearni arsenal i koje vode rad NATO-ve grupe za nuklearno planiranje, prenosi Reuters.
Dnevnik.ba