UProgramskoj deklaraciji usvojenoj na sedmom kongresu, SDA je kao jedan od političkih ciljeva navela ustavno preuređenje Bosne i Hercegovine u Republiku BiH, organiziranu na tri razine vlasti; državni, regionalni i lokalni. Struktura tako organizirane države i nadležnosti pojedinih razina vlasti razrađena je u posebnoj Rezoluciji o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu.
U rezoluciji se navodi kako bi Republika BiH imala predsjednika države i Vladu RBiH, te dvodovni parlament, pri čemu bi uz Zastupnički, drugi dom - Dom naroda imao ovlasti isključivo zaštite idenitarnih pitanja naroda i nacionalnih manjina, uz opasku kako bi središnje mjesto u novoj organizaciji države imao građanin.
Ovakva organizacija države, nesumnjivo, omogućila bi vladavinu najbrojnijeg naroda, dok bi malobrojniji narodi izgubili politički subjektivitet, odnosno suverenitet, konkretnije pretvaranje BiH u državu Bošnjaka.
Sadržaj Rezolicije o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu, usvojenoj na 7. Kongresu SDA preveden na hrvatskih jezik, bez bilo kakvih drugih intervencija, Hrvatski Medijski Servis prenosi u cjelosti:
REZOLUCIJU O USTAVNOJ REFORMI I IZBORNOM ZAKONODAVSTVU
I
SDA ostaje čvrsto opredijeljena za donošenje novog ustava Bosne i Hercegovine, kojim bi se
Bosna i Hercegovina definirala kao demokratska, pravna, sekularna i socijalna država sa
gospodarskim suatavom temeljenim na slobodnom tržišnom poslovanju, s podijeljenim suzstavom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, organizirana na tri razine vlasti: državni, regionalni i lokalni i pod imenom Republika Bosna i Hercegovina.
Novi ustav Republike Bosne i Hercegovine treba u središte pozicionirati građanina kao
pojedinca i omogućiti mu ostvarivanje političkih i drugih prava u skladu s međunarodnim
dokumentima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Državna razina vlasti bi činila dvodomni parlament sa Zastupničkim domom, kao domom građana i Domom naroda u kojem se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Oblasti u kojima bi se štitio vitalni interes bile bi taksativno pobrojane u Ustavu i odnosile bi se na oblasti kulture, tradicije, identiteta, vjerskih prava, sloboda i drugih pitanja.
Izvršnu vlast bi činili predsjednik države i Vlada Republike Bosne i Hercegovine.
Sudsku vlast bi činili redovni sudovi s Vrhovnim sudom Republike Bosne i Hercegovine, kao
vrhovnom sudskom instancom u sustavu redovitih sudova.
Regionalna razina vlasti bi činila pet ili više multietničkih regija, formiranih na osnovu
ekonomskih, zemljopisnih, povjesnih, prometnih, kulturnih i drugih europskih principa i
standarda za formiranje regija.
Lokalna razina vlasti bi činile općine i gradovi u Bosni i Hercegovini, kao jedinice lokalne
samouprave organizirane u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. To bi
podrazumijevalo osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode
znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu građana.
Grad Sarajevo, kao glavni grad Republike Bosne i Hercegovine je politički, administrativni,
kulturni, ekonomski i društveni centar Republike Bosne i Hercegovine.
Zalagat ćemo se da administrativno područje Grada Sarajeva obuhvati cjelokupnu teritoriju
prijeratnog Sarajeva s najmanje deset općina, u okviru šire regije.
II
SDA će se, do postizanja ciljeva opisanih pod točkom I ove Rezolucije zalagati za dosljedno
provođenje Zaključaka i Preporuka Europske komisije iznesenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji od 29. 05. 2019. godine.
Prema Mišljenju Komisije Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj Ustav s europskim
standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi bila u stanju preuzeti obveze
EU.
Kompleksna ustavna struktura i česti sporovi o podjeli nadležnosti među razinama vlasti utječu
na usklađivanje zakonodavstva s acquisom i na njihovu implementaciju u brojnim
poglavljima. Potrebno je da Bosna i Hercegovina osigura pravnu sigurnost u pogledu
raspodjele nadležnosti među razinama vlasti i da uvede klauzulu o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila cijela država.
Ustav sadrži odredbe koje se pozivaju na etničku pripadnost koje nisu u skladu s EKLJP i
njenim protokolima. Određena izborna prava rezervirana su za građane koji pripadaju
«konstitutivnim narodima» – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Potrebne su značajne dodatne
reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu djelotvorno ostvarivati svoja politička prava,
u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i dr.
Potrebno je da Ustav izričito jamči neovisnost pravosuđa, uključujući Sud Bosne i
Hercegovine, Tužiteljstvo i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće kao samoregulacijsko tijelo
pravosuđa. Bosna i Hercegovina treba ojačati profesionalizam i nepristrasnost sudaca
Ustavnog suda i neovisnost Ustavnog suda, i osigurati kontinuirano poštivanje njegovih
odluka na svim razinama vlasti.
Prema europskim standardima, dosljednost sudske prakse mora biti osigurana kroz odluke viših sudova, a ne kroz upute ili smjernice. Bosna i Hercegovina mora uspostaviti sudsko tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse, uz potpuno osiguranje principa neovisnosti svih sudaca.
Zakon o VSTV-u treba revidirati kako bi se bolje regulirala imenovanja i ocjenjivanje rada
nositelja pravosudnih funkcija i disciplinski postupci protiv njih, te osigurali odgovarajući pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTV-a, a u skladu s europskim standardima. Potrebno je usvojiti i Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u skladu sa europskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost. S ciljem jačanja jamstva neovisnosti sudstva i samostalnosti tužiteljstva pravosudni sustav na državnoj razini i VSTV trebaju imati eksplicitan ustavni status.
Potrebno je uraditi reformu izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo poštivanje odluka
Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH i osigurala transparentnost i legitimnost
izbornog procesa i rezultata izbora. Potrebne su značajne reforme da se osigura da građani
mogu djelotvorno ostvarivati svoje pravo birati i biti birani. Etnički zasnovana
ograničenja za izbor u zakonodavna tijela treba ukinuti radi usklađivanja s presudom u
predmetu Sejdić-Finci i dr.
Potrebno je bez odlaganja postupiti po preostalim preporukama OSCE/ODIHR radi
unapređenja integriteta izbornog procesa.
III
Sedmi Kongres SDA se zalaže za provođenje Zaključaka i Preporuka Europske komisije iznesenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji od 29. 5. 2019. godine.
U skladu s tim SDA će se zalagati da vlasti u Bosni i Hercegovini provedu ustavnu reformu i
reformu izbornog zakonodavstva radi usklađivanja Ustava BiH i Izbornog zakona BiH sa
Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i presudama Europskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH.
Ustavna reforma treba omogućiti ispunjenje zahtjeva Europske komisije o osiguranju pravne
sigurnosti u pogledu raspodjele nadležnosti među različitim razinama vlasti i uvođenju klauzule o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila cijela država.
SDA će insistirati na uvođenju simetričnih rješenja u parlamentima entiteta, tj. insistirati na
ustavnom pozicioniranju Doma naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske umjesto
sadašnjeg Vijeća naroda.
Nadalje, SDA će se zalagati da ustavna reforma obuhvati i pravosuđe Bosne i Hercegovine na
način da Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće i pravosudni sustav na državnoj razini imaju
eksplicitan ustavni status, te da se na razini države uspostavi sudsko tijelo (Vrhovni sud BiH)
koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse. Reforma pravosuđa
treba osigurati neovisno, profesionalno i odgovorno pravosuđe.
U procesu reforme izbornog zakonodavstva, osim usklađivanja sa EKLJP i presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, SDA će se zalagati za postupanje po preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.
S obzirom na činjenicu da je u životnoj stvarnosti, do sada postavljanom legitimnom cilju
građana – očuvanju mira, pridodat novi legitimni cilj – potreba građana za boljim uvjetima
života, SDA smatra da je sve obveze Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Europskoj uniji
potrebno posmatrati i efikasno provesti kao legitimni cilj svih građana Bosne i Hercegovine.
SDA neće dozvoliti da se, uslijed nepostojanja političke volje, događa zastoj na unapređenju
pravnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Pored obveznih i važnih reformi ustava i zakona u
BiH, a što zahtijeva politički konsenzus, SDA smatra da se i postojeća ustavnopravna rješenja
mogu i moraju dosljednije i efikasnije primjenjivati u pravnoj praksi u Bosni i Hercegovini, a kako bi se povećala pravna sigurnost, kontinuirano unapređivao servis građanima od strane
institucija države i unaprijedila pravna praksa u interesu građana Bosne i Hercegovine.
SDA će se, putem nadležnih institucija i u skladu s propisanim procedurama, aktivno zalagati za kontinuiranu i efikasnu kontrolu ustavnosti zakona i pravne prakse, jer bez efikasne i
kontinuirane kontrole ustavnosti zakona i pravne prakse nema Ustavom i općim načelima
međunarodnog prava zajamčene vladavine prava.
Slijedeći novu društvenoodgovornu orijentaciju ustavnog prava u Europskoj uniji SDA će se, u
budućim izmjenama Ustava, zalagati za financiranje javnih rashoda isključivo iz trenutnih
javnih prihoda i ustavno ograničavanje mogućnosti zaduženosti države za tekuće javne
rashode što znači zaduživanje budućih generacija.
Navedeno se temelji ne samo na političkom viđenju SDA nego značajno i na ograničenju
nekontroliranog korištenja državne vlasti kao jednoj od osnovnih ustavnih funkcija i na
zahtjevima Europske unije da se s obzirom na karakteristiku krutosti ustava – ustavom kao
najvišim pravnim aktom zaštite dugoročni ekonomski interesi građana i cjelokupnog društva i
države.
SDA će se zalagati da se pravna norma u ustavu, zakonima i drugim normativnim aktima
prestane razumijevati i provoditi kao komplikacija životnih procesa, nego da predstavlja život u
punom kapacitetu te riječi, odnosno pravna norma jeste i treba imati angažirano djelovanje koje je u službi kontinuiranog unapređenja života građana.
IV
Kongres SDA poziva građane, političke stranke i nevladine organizacije na aktivnu suradnju u
provođenju neophodnih reformi radi dobrobiti države Bosne i Hercegovine.
Kongres SDA očekuje konkretnu podršku međunarodne zajednice na provođenju neophodnih
reformi u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom euroatlantskom putu.
U Sarajevu, 14. 09. 2019. godine.
Dnevnik.ba