U Zavodu za zapošljavanje RS-a kažu da posao duže čekaju radnici prirodnih znanosti: geografije, profesori tjelesnog i zdravstvenog odgoja, diplomirani žurnalisti, odnosno novinari, pišu Nezavisne.com.
"Prosječna dužina čekanja na posao na evidenciji nezaposlenih osoba ovisi prije svega o stupnju stručne spreme, zanimanju, dodatnim znanjima i sposobnosti, pokretljivosti izvan mjesta prebivališta, aktivnosti u traženju posla, broju iskazanih potreba u tom zanimanju, kao i od broju nezaposlenih osoba evidentiranih u tom zanimanju", kazali su iz Zavoda.
Dodaju da je na evidenciji nezaposlenih, zaključno s devetim mjesecom ove godine, evidentirano ukupno 72.240 osoba, što je za 12.968 ili 15,2 posto manje u odnosu na isti period lani kada je bilo evidentirano 85.208 nezaposleni.
"Od ukupnog broja evidentiranih osoba u spomenutom periodu 512 je mastera, 53 magistara, te 25 doktora znanosti", kazali su u Zavodu.
Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci (PMF), kazao je da matematičari, informatičari i fizičari najbrže dolaze do posla jer su najpotrebniji tržištu rada.
"S druge strane, činjenica je da su ranijih godina studenti manje upisivali studijske programe matematiku i informatiku", kazao je Trbić i dodao da su to dva ključna razloga što ovaj kadar najbrže dolazi do posla.
Ističe da je razlog dužeg čekanja na posao profesorima geografije, ali i novinarima taj što se ranije dosta studenata upisivalo u te smjerove, a nema tolike potrebe na tržištu rada za ovim kadrom.
Saša Aćić, direktor Unije udruge poslodavaca Republike Srpske, rekao je da među visokoobrazovanim kadrovima najbrže dobiju posao oni koji najviše i uče.
"Upisna politika na fakultetima naškodila je onim ljudima koje su pohađali određene fakultete, jer se nakon završetka školovanja ne mogu zaposliti s tim zanimanjem. Ono što je bitno jest da se pod hitno mora desiti reorganizacija smjerova na fakultetima", kazao je Aćić.
Kako je rekao, i dalje postoji veliki broj učenika koji žele studirati društvene smjerove jer, kako kaže, nemaju informaciju koliko godina nakon završetka školovanja moraju čekati posao.
O situaciji na tržištu rada računa nije vodila ni Gorana Popović, profesorica geografije, koja kaže da joj se to sada obija o glavu.
"Posao tražim već nekoliko godina. Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu birati, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima. S ove točke gledišta danas bih radila bilo kakav častan posao", tvrdi ona.
Dnevnik.ba