Podsjećamo, Europska unija je 2003. godine u Solunu izrazila spremnost da sve zemlje Zapadnog Balkana primi kao članice.
Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji, a sticanje kandidatskog statusa je aktualizirano nakon što je on odobren Ukrajini i Moldaviji.
Na samitu EU 23. i 24. lipnja u Briselu lideri država članica EU su pozvali Europsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
Inzistirala Slovenja
Na ovome je inzistirala Slovenija, čiji premijer na samitu u junu nije dozvolio usvajanje paketa zaključaka u kojim je bila obuhvaćena i odluka o Ukrajini i Moldaviji, dok se u poglavlju Zapadnog Balkana ne uvrsti konkretnija rečenica što se tiče kandidatskog statusa za BiH.
Prema dokumentu koji je objavio Radio Slobodna Evropa, a koji je usvojen na kraju sastanka Vijeća opštih poslova se navodi da "u trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na putu prema EU."
- Posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU identifikovanih u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU koji je Vijeće usvojilo 2019. Godine - piše u zaključcima.
Osam uvjeta
Europska komisija je za Bosnu i Hercegovinu u oktobru preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će se ispuniti osam određenih uvjeta:
- prioritetno usvojiti izmjene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
- Usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine.
- Donijeti zakon o sprečavanju sukoba interesa.
- Preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
- Odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i osiguravanju funkcioniranja sistema azila.
- osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.
- Garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
- osigurati rezultate u funkcioniranju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.
Dug proces
Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon nakon odluke Vijeće evropskih poslova je napisala da su ovo odlične vijesti za Bosnu i Hercegovinu i Europsku uniju.
- U Sloveniji smo posebno ponosni jer smo intenzivno radili u ovom pravcu od ljeta. Radujem se kraju tjedna kada će EU lideri potvrditi kandidatski status za BiH na Europskom vijeću - poručila je Fajon.
Odluka o kandidatskom statusu ne znači automatsko članstvo nego dug proces usklađivanja zakonodavstva sa tekovinama Europske unije, ali je veoma značajna zbog pristupa brojnim fondovima koji će dati doprinos bržem razvoju.
Dnevnik.ba