StoryEditor
zbog unitarističkih stavova

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu suspendirao suca Farisa Vehabovića

Piše desk  /  08.11.2023., 14:42h

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu suspendirao je bosanskohercegovačkog suca Farisa Vehabovića u odlučivanju po nekoliko žalbi koje je uputila radikalna politička stranka Demokratska fronta Željka Komšića te njezin dužnosnik Zlatan Begić, a tiču se tvrdnji o navodnoj diskriminaciji građana u Bosni i Hercegovini te u jednom posebnom slučaju i odlukama visokog međunarodnog predstavnika.

U obavijesti dostavljenoj vlastima Bosne i Hercegovine navodi se kako sudac Faris Vehabović “ne može sudjelovati” u nekoliko predmeta protiv BiH u skladu s pravilom 28 poslovnika Suda, piše Večernji list. Tim pravilom sažet je najveći dio onoga kako je sudac Vehabović godinama kršio zlouporabljujući poziciju suca kako bi promovirao unitarističku velikobošnjačku politiku podvedenu pod krinku izgradnje “normalne građanske države”.

Naime, tom posebnom točkom pravila Europskoga suda definira se kako sudac ne smije sudjelovati u predmetu ako “ima osobni interes u predmetu, uključujući bračni, roditeljski ili drugi bliski obiteljski, osobni ili profesionalni odnos ili podređeni odnos, s bilo kojom stranom, te je prethodno djelovao u predmetu, bilo kao agent, odvjetnik ili savjetnik stranke ili osobe koja ima interes u predmetu, ili kao član drugog nacionalnog ili međunarodnog suda ili istražnog povjerenstva, ili u bilo kojem drugom svojstvu”.

Sudac Vehabović to je sve bio, što je čak neskriveno dijelio u javnim istupima u kojima je iznio stajališta kakva je kasnije ispisivao u presudama.

Najizravnije se zabranjuje upravo takvo što pod stavkom d) europskih pravila u kojima se navodi da sudac ne može sudjelovati u pojedinom predmetu ako je “javno izrazio mišljenja putem medija komunikacije, u pisanom obliku, svojim javnim djelovanjem ili na drugi način, koji objektivno mogu negativno utjecati na njegovu ili njezinu nepristranost”.

Vodstvo Europskog suda izvijestilo je vlasti kako će sudac izvjestitelj za tri predmeta Zlatana Begića protiv BiH te Demokratske fronte protiv BiH biti netko koga se izabere u skladu s pravilom 29. Europskog suda.

- Ako sudac izabran u odnosu na dotičnu ugovornu stranku ne može sudjelovati u vijeću, povuče se ili je izuzet, ili ako ga nema, predsjednik vijeća će imenovati ad hoc suca, koji ima pravo sudjelovati u razmatranju slučaja u skladu s pravilom 28., s popisa koji je unaprijed dostavila ugovorna stranka, a koji sadrži imena tri do pet osoba koje je ugovorna stranka odredila kao sposobne služiti kao ad hoc suci na razdoblje od četiri godine s mogućnošću obnavljanja i ako ispunjavaju uvjete navedene u stavku 1 (c) ovog pravila - navodi se.

To u prijevodu znači kako će izvjesno vrijeme pričekati na pravorijek predmeti koje su uputili dužnosnici Demokratske fronte. Istini za volju, presude protiv BiH na temelju protokola 12 na Europsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama stigle su kao rezultat nebrige i golemog propusta zastupnika koji su sjedili u Parlamentu Bosne i Hercegovine te jednoglasno za taj dokument digli ruku. Ta je činjenica poslužila da se donese šest presuda Europskoga suda za ljudska prava počevši od predmeta “Sejdić - Finci”, a nastavljene su s presudama po apelacijama “Pilav”, “Šlaku”, “Zornić”, “Pudarić” te posljednja “Kovačević” oko koje se očekuje revizija. U toj reviziji vjerojatno neće sudjelovati Vehabović.

I dok je svojedobno nekadašnji šef pravnoga odjela OHR-a Francisco Javier Leon Diaz bio pravni zastupnik Jakoba Fincija i Derve Sejdića pred Europskim sudom 2009., i to dok je čak obnašao dužnost u Uredu visokog međunarodnog predstavnika, što je predstavljalo teški sukob interesa, danas se i OHR, kojemu je na čelu njemački političar Christian Schmidt, našao na meti pravosudnih eksperimenata koje nastoji nastaviti provoditi jedna politička opcija s bošnjačkog političkog spektra.

Najvažniju ulogu u najmanje četiri presude imao je sudac Vehabović, čiji se rukopis može prepoznati u nekoliko njih, ponajprije onoga Azre Zornić i Slavena Kovačevića.

U slučaju “Zornić”, a što je jasno propagirao čak kao kolumnist na jednome portalu, na kojemu su objavljivani i materijali iz obavještajnog podzemlja, Vehabović se otvoreno protivio sustavu uspostavljenom Daytonskim mirovnim sporazumom. Pri tome je jasno zagovarao uspostavu tzv. „građanske države“, a što u slučaju Bosne i Hercegovine znači dominaciju jednoga naroda, put k destabilizaciji i novim konfliktima.

Uz to, Europski sud za ljudska prava ranije je potvrdio Večernjaku kako je pokrenuo internu istragu kako bi utvrdio na koji je način došlo do curenja presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Slavena Kovačevića, savjetnika Željka Komšića.

Zanimljivo je kako se upravo ta presuda najprije pojavila na portalu gdje je Vehabović bio kolumnist te su je dva dana prije objave komentirali sam apelant, ali i bliski im političari koji imaju ambicije posve srušiti Daytonski mirovni sporazum iza kojega stoje Sjedinjene Američke Države.

Dnevnik.ba

29. veljača 2024 01:26