Kako stoji u presudi Europskog suda za ljudska prava, podnositelji prijave, 33 državljana Bosne i Hercegovine, primljeni su i odvedeni u Azerbajdžan kao strani građevinski radnici za građevinsko poduzeće, Serbaz Design and Construction LLC (“Serbaz”, kompanija registrirana u Azerbajdžanu).
"U Azerbajdžanu su boravili šest mjeseci ili duže. Podnositelji predstavke su, između ostalog, tvrdili da su u tom periodu bili žrtve prisilnog rada i trgovine ljudima, radili bez ugovora i radnih dozvola, da su im oduzeli dokumente i da im je sloboda kretanja ograničena od strane poslodavca, te da im nisu isplaćene njihove plaće počev od svibnja 2009. godine pa do njihovog odlaska iz Azerbajdžana", kaže se u presudi.
Dodali su da građanska prijava koju su protiv Serbaza podnijeli azerbajdžanskim sudovima nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, tražeći neisplaćene plaće i nematerijalnu štetu zbog navodnih “povreda njihovih prava i sloboda”, nije uspjela. Njihova žalba je također odbačena.
"Nakon kriminalističke istrage o navodima prisilnog rada i trgovine od strane uprave i zaposlenih u Serbazu, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je kazneni postupak protiv trinaest državljana Bosne i Hercegovine. U kontekstu ovog postupka, vlasti Bosne i Hercegovine uputile su tri zahtjeva za pravnu pomoć azerbajdžanskim vlastima, pozivajući se na navode koji se tiču situacije u Serbazu", stoji u presudi.
Podnositelji predstavke su se žalili da tužena država nije ispunila svoju proceduralnu obvezu da ispita njihove zahtjeve.
"Vlada nije dostavila nikakve informacije ili komentare o bilo kakvoj istrazi koju su proveli domaći organi za provođenje zakona, stoga nije uspjela dokazati da je bilo efikasne istrage o navodima podnositelja predstavke. Niti je iz spisa predmeta, uključujući dokumente koje je dostavila treća strana, proizašlo da je do takve istrage došlo. Između ostalog, ovi dokumenti nisu sadržavali informacije o bilo kakvim pokušajima da se identificiraju i ispitaju potencijalne ili već identificirane navodne žrtve, uključujući podnositelje predstavke", stoji u tekstu žalbe.
U presudi Europskog suda za ljudska prava zaključeno je da tužena država nije ispunila svoju proceduralnu obvezu da pokrene i provede efikasnu istragu potraživanja podnositelja tužbe u vezi s navodnim prisilnim radom i trgovinom ljudima.
"Jednoglasno se zaključuje da je napravljena povreda člana 4. stava 2. u smislu proceduralnih ograničenja. Nalaže se isplata 5.000 eura svakom podnositelju tužbe na ime nematerijalne štete, a tužbeni zahtjev u pogledu materijalne štete se odbija", navodi se u zaključku presude.
Dnevnik.ba